550. OBLJETNICA GRADA PAGA

U svojoj darovnici kojom 1071. hrvatski kralj Petar Krešimir lV. sudbonosno dijeli otok Pag između Raba i Nina, spominje se doduše naselje Caska, ali i novo ime otoka - Pag. Stari grad (Pag) na Sv. Kuzmi očito već postoji i njegova uloga u sudbini otoka i stalnim krvavim ratovima između Paga i Zadra, i Zadra i Venecije neprekidno jača. Tako 1192. dobiva vlastita kneza, vojničku posadu i u njega bježi velik broj obitelji iz drugih mjesta. Novi grad počinje se podizati 18. svibnja 1443. godine na mjestu nazvanom Katena, kilometar podalje od starog naselja. Najprije se polaže kamen u temelje župne crkve, a sat kasnije, kako zapisuje kronika, u temelje velike kule uz gradska vrata. Zbog ratova, kuge i nedostatka novaca, planska gradnja - kojoj glavni pečat u prijelaznom gotičko-renesansnom stilu, daje Juraj Dalmatinac - potrajat će sve do 1. listopada 1470., kada je dovršena zadnja od devet kula zvana Scrivanato. Pag su tada okruživale zidine i kule, a u njega se moglo ući na četvora vrata (peta su otvorena kasnije). Preseljavanje stanovnika Starog Grada nije bilo brzo, a uz ljude prenošeni su ne samo brojni ukrasni dijelovi nego i zidovi kuća. Usprkos protivljenju zadarskog nadbiskupa, u Pag su preselile i benediktinke pa im je i tu sagrađena crkva i samostan Sv. Margarete. Protekla stoljeća uništila su mnoge ljepote iz tog doba, ali su ipak preostali vrijedni fragmenti kneževe palače, biskupskog dvora, građanskih kuća, a u prvom redu župne crkve Marijina Uznesenja - koja je građena prema uzorku romaničko-gotičke istoimene crkve u Starom Gradu - u kojoj se osjeća prisutnost Dalmatinčeva genija, s podsjećanjem na slavnu pašku čipku (kamena roseta, pokrivala na glavi žena). Marka je tiskana u arcima od 20 komada. HPT je pustio u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i prigodni list.