750. OBLJETNICA ZLATNE BULE BELE IV.

Motiv: dio povelje Bele IV. kojom je Zagreb proglašen slobodnim kraljevskim gradom i avers zlatnog pečata (bule) koji prikazuje kralja Belu IV. na prijestolju Kada je pod pritiskom Mongola i Tatara i njihove pobjede nad ugarskom vojskom 1241. godine na rijeci Šajo, kralj Bela IV. bio prisiljen bijegom u Hrvatsku potražiti spas, skrasio se i u Zagrebu. Tadašnji slabo utvrđeni grad nije izdržao provalu, bijaše porušen i spaljen kao i sama katedrala. Kralj se sklonio u utvrđene dalmatinske gradove i u njima dočekao mongolsko povlačenje iz Hrvatske. Bojeći se novih provala, kralj posebnu pažnju posvećuje obrani zemlje. Spoznavši da mu samo utvrđeni gradovi mogu pružiti zaštitu i oprijeti se osvajaču, upravo na njima zasniva svoj novi obrambeni sustav, služeći se institutom "kraljevskih i slobodnih gradova". Godine 1242. Bela IV. svojom ispravom, nazvanom Zlatna bula prema dvostrukom zlatnom pečatu koji joj daje vrhunsku važnost i potvrdnu snagu, podjeljuje Zagrepčanima na brdu Gradec mnoge sloboštine. Sama povelja pisana je crnom tintom na pergamentu visine 460 mm, širine 575 mm, latinskim jezikom. Pismo je vrlo čitko (gotička minuskula), a inicijali su bogato iluminirani. Na savinutom dnu pergamenta ovješen je dvostrani zlatni pečat, promjera 68 mm, debljine 7 mm, a šuplje unutrašnjosti. Avers prikazuje kralja Belu IV. na prijestolju sa svim insignijama, krunom, žezlom i jabukom. Na reversu se nalazi ugarski grb, štit s dvostrukim križem. Brižno čuvan stoljećima taj se temeljni gradski privilegij od 1915. godine nalazi na pohrani u trezoru Hrvatskog državnog arhiva. Marka je izdana u arcima od 25 komada. HPT je pustio u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i prigodni list.