DAN MARKE 2003.

Marka je izdana u arku od 20. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i dopisnicu. Osnivanje Muzeja pošte i telekomunikacija - 9. travnja 1953. godine, uslijedilo je nakon dugotrajnih nastojanja kulturne javnosti da se prikupi i sačuva bogata poštansko-telekomunikacijska baština Hrvatske. Interes za proučavanje poštanske povijesti, s posebnim osvrtom na Hrvatsku, jača već u drugoj polovici 19. stoljeća. U stručne se poštanske škole uvodi predmet «poviest razvića poštanstva i brzojavstva« te se tiska i stručna literatura, hrvatskih autora, iz područja poštanske djelatnosti. Pisane upute za sakupljanje ptt građe objavljene su još daleke1916. godine u službenom Zborniku kr. ug. poštanskih i brzojavnih naredaba. No, ove su se upute odnosile na prikupljanje ptt građe za već osnovane poštanske muzeje Austro-Ugarske u čijem je sastavu tada bila i Hrvatska. Prvi objavljeni prijedlog o potrebi osnivanja poštanskog muzeja u Hrvatskoj upućen je državnoj poštanskoj upravi 1942. godine. Prema sačuvanim izvorima, postupak osnivanja muzeja pokrenulo je Glavno ravnateljstvo za pošte, brzojave i brzoglase. Uslijedilo je prikupljanje prije svega filatelističke građe koja se, kako su zabilježila tadašnja službena glasila, “…predavala na čuvanje poštanskom, brzojavnom i brzoglasnom muzeju”. Prikupljena je građa tijekom ratnog vihora II. svjetskog rata nestala, pa se 1953. godine krenulo od početka. Tijekom posljednjih 50 godina, zahvaljujući predanom radu desetak zaposlenika Muzeja, skupljena je građa jedinstvenog bogatog fundusa sistematizirana, prema temeljnim djelatnostima, u tri odjela: Odjel poštanske građe, Odjel telekomunikacijske građe, Odjel filatelije; zbirkama: Arhiv, Fototeka i dijateka, Kartografska i Galerijska zbirka, Zbirka Domovinskog rata te bogatoj knjižnici s oko 15.000 svezaka. Muzejska građa koja se nalazi u Poštanskom odjelu dokumentirano svjedoči o razvoju poštanske djelatnosti na području Hrvatske, koja seže u 1. stoljeća poslije Krista, kada Rimljani organiziraju državnu prometnu službu (poznati cursus publicus), čiji je zadatak žurni prijenos službene korespondencije i prijevoz službenih osoba. Srednjovjekovni glasnici u službi kraljeva, feudalnih vladara, crkvenih dostojanstvenika, gradova ili univerziteta, prenosili su pisanu korespondenciju, te je 1529. godine u Hrvatskoj organiziran i prvi prijenos pošte uspostavljanjem poštohoda na relaciji Zagreb-Beč. Telekomunikacijski odjel sadrži građu koja prikazuje razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj od izgradnje prve brzojavne linije, 1850. godine, prve telefonske veze iz 1881. godine, te razvoj telekomunikacijskih usluga do današnjih dana. Filatelistički odjel svojom specifičnom građom ujedno dokumentira i nastojanje Hrvatske za ponovnim osamostaljenjem. Odjel čuva, između ostaloga, i prve hrvatske poštanske marke iz 1918. godine kada se, nakon raspada Austro-Ugarske, Hrvatska privremeno osamostalila te tiskala svoje prve poštanske marke; drugi su put hrvatske marke tiskane u razdoblju 1941-1945.god, te, napokon, 1991. godine kada se Hrvatska osamostaljuje. Osim hrvatskih poštanskih maraka i svekolike dokumentacije koja prati svako izdanje, ovaj Odjel čuva i poštanske marke zemalja članica Svjetske poštanske udruge. Rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, izdanim 27. veljače 1991. godine, cjelokupna je građa Muzeja, temeljem članka 2. Zakona o zaštiti spomenika kulture Republike Hrvatske, svrstana u kategoriju spomenika kulture. Uz sustavno prikupljanje građe, središnji je cilj tijekom svih 50 godina rada ovog Muzeja bio stručno istraživanje povijesti pošte, telekomunikacija i filatelije. Istraživačke i znanstvene spoznaje objavljene su u mnogobrojnim člancima, raspravama, studijama, zbornicima i knjigama. Rezultat ovih istraživanja su i mnogobrojne muzejske izložbe organizirane u prostoru Muzeja, poštanskim dvoranama i drugim prostorima diljem Hrvatske te izvan njenih granica. Muzej pošte i telekomunikacija, sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 13, (tijekom svojih 50 godina rada nazivan poštansko-filatelistički muzej, PTT muzej, HPT muzej, HT muzej), kao jedina specijalizirana kulturna i stručna institucija u Hrvatskoj s građom iz povijesti pošte i telekomunikacija prikazuje povijesni razvitak i značaj organizirane komunikacije kroz povijest čovječanstva. Treće tisućljeće, s jednim od temeljnih obilježja - komunikacijom među ljudima, otvara iznimne mogućnosti upravo ovom Muzeju koji, prema svojoj građi, i jest muzej komunikacija. Kata Šutalo