Šifra: 332415
Artikl je dostupan
Mala zaliha
Cijena: 0,41 €
Broj: | 1148 |
---|---|
Vrijednost: | 3,10 kn |
Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba |
Fotografija: | Ivo Pervan |
Veličina: | 29,82 x 35,50 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 28.6.2018. |
Naklada: | 3 000 000 |
Slavonija je povijesno i zemljopisno područje u istočnom dijelu Hrvatske, a prostire se većim dijelom u Panonskoj nizini. Naziv potječe od srednjovjekovnoga latinskog imena S(c)lavonia, „zemlja nastanjena Slavenima“.
Slavonija Slavonija je povijesno i zemljopisno područje u istočnom dijelu Hrvatske, a prostire se većim dijelom u Panonskoj nizini. Obuhvaća međurječje Save na jugu i Drave na sjeveru, Ilove na zapadu, Bosuta i Vuke na jugoistoku. Naziv potječe od srednjovjekovnoga latinskog imena S(c)lavonia, „zemlja nastanjena Slavenima“. To je raznoliko geografsko područje koje obuhvaća brda, brežuljke i ravnice poznato po hrastovim šumama i kvalitetnom tlu koje je omogućavalo uzgoj žitarica, vinove loze i raznih voćnih kultura te uzgoj različitih domaćih životinja za tržišnu prodaju. Ekonomska snaga slavonskih sela očitovala se i u tradicijskom odijevanju, koje se ističe svojom raznolikošću i bogatstvom domaćih tkanina, nakita i ukrasa. U drugoj polovici 19. stoljeća, posebice u istočnoj Slavoniji, rast gospodarske moći omogućio je nabavu skupocjenih materijala, poput svilenih tkanina iz srednje Europe, Francuske i Italije, od prave ili umjetne svilene niti. Tada su osobito bili omiljeni svileni brokati cvjetnoga ukrasa od kojih su izrađivani vidljivi dijelovi ženske odjeće: bluze, suknje i pregače. U Đakovštini su djevojke i žene do početka 20. stoljeća nosile u zimsko doba suknje od raznobojne brokatne svile s cvjetnim motivima zbog kojih su prozvane granare, granaši. Početkom 20. stoljeća u selu Gorjanima uobičajila se nabava i nošenje velikih svilenih rubaca s cvjetnim motivima s kojima su se ogrtale u vrijeme izvođenja duhovskoga običaja ljelja, koje su zbog toga dobile naziv ljeljare.