EUROPA 2003. - PLAKATNA UMJETNOST - TOMISLAV KRIZMAN

Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC), te dvije maksimum karte. Dvije snažne umjetničke osobnosti Krizman i Bućan, čiji plakati su motivi ove serije maraka, označavaju vrijednosne i vremenske koordinate unutar kojih je nastao i traje hrvatski plakat. Pojava plakata u Hrvatskoj korespondira s pojavom secesije (u Beču se dogodila 1897. godine, a u Zagrebu 1898.) koja će iskazujući poseban senzibilitet za primijenjene umjetnosti plakat postaviti u središte grafičkog oblikovanja. Kao stil koji se izražavao u dvodimenzionalnom svijetu plohe bio je idealan da plakat inaugurira kao popularnu sliku novog vremena, kao scenografiju gradskih ulica i trgova, a tiskarska tehnika litografije je to i omogućila. Autori naših prvih plakata bili su prvenstveno slikari, ali i vrsni grafičari i crtači, školovani dijelom na Obrtnoj školi u Zagrebu, osnovanoj 1882. godine, a ponajviše na visokim umjetničkim školama i slikarskim akademijama srednje i zapadne Europe. Bela Čikoš Sesija, Robert Auer, Menci Klement Crnčić, Tomislav Krizman, Ljubo Babić, Frano B. Angeli Radovani, Mirko Rački, Jozo Kljaković, Radovan Tommaseo stvorili su sjajne plakate za različita područja ljudskog djelovanja (kultura, gospodarstvo, sport, zabava, politika), od kojih su neki paradigme plakatne umjetnosti. Tomislav Krizman i danas je nedostižan uzor na polju grafičkog oblikovanja i umjetničkog obrta, te njegov rad na tom području u nas možemo smatrati pionirskim. Jedan od njegovih prvih plakata je iz 1907. godine za Maryu Delvard, pjevačicu i recitatoricu koja je prije dolaska u Zagreb oduševljavala kabaretsku publiku Beča i Munchena i inspirirala umjetnike Naglasivši njezinu egzaltiranost, hladnoću i samosvijest vedete “uronjenu” u atmosferu književnog kabarea, Krizman je savršeno predstavio tip fatalne secesijske žene. Nakon secesije, doživjevši svoju punu afirmaciju, plakat je još silovitije nastavio medijski pohod, izražavajući na sebi svojstven način sve mijene koje su nastajale kao posljedica raznih umjetničkih stilova, pravaca i tendencija. O tome svjedoče sjajni Babićevi plakati osebujne poetike i estetike ekspresionizma (za časopise “Plamen” i “Republika”), kao i konstruktivistički plakati Josipa Seissela. Zvjezdane trenutke hrvatski plakat doživio je tridesetih godina 20-tog stoljeća koje će obilježiti bogata produkcija (među ostalim i brojni plakati za Zagrebački zbor) stilski nastala na iskustvima Bauhausa i na dopadljivoj estetici art decoa. Autori-dizajneri koji su je nosili su Sergije Glumac, Vladimir i Zvonimir Mirosavljević, Božidar Kocmut, Pavao Gavranić. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata značajne promjene i poticaji za hrvatsku umjetnost, pa tako i plakat, dogodit će se u pedesetim godinama 20-tog stoljeća (djelovanje grupe EXAT). Njihovi nosioci biti će umjetnici, slikari i kipari, različitih usmjerenja, afiniteta i opredjeljenja, jedni koji će u apstraktnoj umjetnosti i nefiguraciji naći svoj svijet i smisao umjetničkog stvaranja, drugi koji će ostati vjerni figurativnom pristupu. Prvi će se upustiti u eksperimentalna vizualna istraživanja i s vremenom će prihvatiti i uključivati računalo kao moćno sredstvo znanosti i tehnologije, drugi će u sferama čulnog i spontanog izražavati svoj odnos prema svijetu. Ivan Picelj prihvativši geometrijsku apstrakciju kao svoje trajno opredjeljenje stvorio je golem, cjelovit i homogen opus plakata karakterističnog likovnog vokabulara. Pored njega nezaobilazni su Milan Vulpe, Mihajlo Arsovski, Alfred Pal, Boris Ljubičić, Dalibor Martinis, Stipe Brčić, Mirko Ilić i dakako Boris Bućan. Boris Bućan uključuje se u umjetnički život 1969. i od tada do danas krečući se osobnim putovima, izgrađujući autentični autorski pristup stvorio je sasvim nove vrijednosti, jedinstvene u povijesti hrvatskog i svjetskog plakata. “Žar ptica”, plakat iz 1983. za Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, samo je jedan od antologijskih primjera iz njegovog zadivljujućeg opusa. Najnovije generacije hrvatskih dizajnera sudionici su velikih promjena koje su se dogodile i koje se događaju na području oblikovanja, prvenstveno u tehnologiji rada koja nameće novu estetiku i način komuniciranja. U tom sustavu plakat kao medij zadržao je respektabilnu ulogu. Lada Kavurić