HRVATSKA FAUNA 2009. - RIJEČNE RIBE - JADRANSKA JESETRA

Jadranska jesetra (jesetra tuponoska, štrljun, jesetra) – lat. Acipenser naccarii Bonaparte, 1836. Jadranska jesetra je endem Jadranskoga mora i pripadajućih rijeka. Njezino stanište su rijeke sjeverne Italije, a u Hrvatskoj se javlja u ušćima rijeka jadranskog slijeva. Češća je u sjevernom Jadranu, a rasprostranjena je duž istočne jadranske obale do Albanije. Rijetka je vrsta. Jadranska jesetra može narasti do 2000 mm i mase od 25 kg, premda je obično znatno manja. Tijelo joj je izduženo i vretenasto te nije prekriveno ljuskama, nego koštanim pločama ili štitovima koji se pružaju duž tijela u pet redova. Otud i potječe ime nadreda, Chondrostei, štitonoše. Leđa su maslinastosmeđe boje, bokovi su svjetliji, a trbuh bijel. Vrh glave oblikovan je u rilo koje je široko i relativno kratko, na vrhu zaobljeno. Ima mala donja (subterminalna) usta. Usne su mesnate, a donja je na sredini prekinuta. Odrasle jedinke nemaju zube, dok su kod mladih zakržljali. Oči su male, slabo razvijene, pa su brčići važan osjetni organi pri traženju hrane po dnu. Smješteni su s donje strane rila, bliže njegovu vrhu nego ustima. Prve šipčice prsnih peraja su snažne, koštane. Leđna peraja smještena je daleko straga, a repna je asimetrična (heterocerkalna). Hrani se beskralježnjacima s dna i sitnom ribom. Jadranska jesetra je anadromna riba; živi u moru, a u rijeke migrira na mrijest. Vrsta je koja dugo živi i sporo raste. U početku raste brzo, pa je na kraju druge godine duga oko 500 mm i teška oko 1 kg. Međutim, da bi dosegnula duljinu od 1 m i masu od 8 do 9 kg, treba joj još 10 godina. Mužjaci spolno sazrijevaju između šeste i osme godine života, a ženke između osme i dvanaeste godine. Mrijesti se u proljeće od ožujka do svibnja. Ženka se mrijesti svake dvije do četiri godine, a mužjak svake ili svake druge godine. Nakon izvaljivanja mladi putuju prema moru gdje odrastaju. Malo je informacija o biologiji ove vrste. Meso jadranske jesetre služi kao hrana, ali se ikra ne koristi za pripremu kavijara. Jadranska jesetra je pridnena vrsta koja naseljava slatke, bočate i slane vode Jadrana. Živi u moru na mjestima gdje je dno muljevito ili pjeskovito. Uglavnom se zadržava blizu riječnih ušća, do 40 m dubine, premda se katkad spušta i dublje. Jadransku jesetru ugrožava onečišćenje vodotoka i pregrađivanje rijeka, čime se sprječavaju migracije. Velik je problem i izlov nedoraslih jedinki. Vrlo je rijetka u prirodi, a populacije su spororastuće. Prema IUCN-ovoj kategorizaciji ugroženosti u Hrvatskoj ova je vrsta kritično ugrožena (CR). U skladu s postojećom zakonskom zaštitom jadranska jesetra je strogo zaštićena vrsta. Dokumenti međunarodne zaštite koji spominju ovu vrstu su Bernska konvencija (Dodatak II.), Washingtonska konvencija (CITES II.) i Europska direktiva o zaštiti staništa (Dodatak II. i V.)