HRVATSKA FLORA 2014. - ENDEMIČNE ORHIDEJE - DINARSKA KOKICA

Dinarska kokica
Ophrys dinarica Kranjčev et P. Delforge,
porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae)

Kaćunovke iz roda kokica (Ophrys) okupljaju čak do 250 vrsta velike varijabilnosti i široke rasprostranjenosti – čitavim Sredozemljem do Kavkaza. Kokice su u hrvatskoj flori najbrojniji rod orhideja s više od 50 vrsta i podvrsta najčešćih u sredozemnoj biogeografskoj regiji.
Cvjetovi kokica tijekom evolucije razvili su izvanredno složenu građu usko vezanu uz oprašivanje pomoću kukaca, izgledom i mirisom savršeno oponašajući ženke pojedinih vrsta. Ocvijeće je građeno od šest listića: tri vanjska obično su jednostavnije građe i obojenosti od tri unutarnja. Jedan od tri unutarnja listića najčešće se znatno razlikuje od ostalih i čini, tzv. mednu usnu – okrenutu nadolje, upadljivo obojenu i istaknutu sjajnom šarom (tzv. zrcalo), a često i lažnim „očima“. Kada kukac sjedne na mednu usnu i pokuša se pariti s cvijetom prepoznajući ga kao „ženku“ svoje vrste, za njegovu se glavu ili zadak zalijepi posebno građeni paketić s peludom, tzv. polinarij. U drugom cvijetu polinarij dospije na njušku tučka, pa se tako obavlja oprašivanje. Plod je tobolac s mnogo sitnih sjemenaka.
Istraživanjima oko izvora rijeke Zrmanje 1999. otkrivena je endemična svojta iz velike srodstvene skupine bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) nazvana dinarskom kokicom (O. dinarica). To je izgledom varijabilna vrsta, koja može narasti uvis i više od 50 cm. Tri vanjska listića ocvijeća najčešće su ružičaste ili ljubičaste boje, s izraženom zelenkastom žilom. Smeđocrvena medna usna je baršunasta, s jarko obojenim zrcalom.
Dinarska kokica cvate kasnije od drugih vrsta kokica: od polovine svibnja do kraja lipnja, na suhim travnjacima, u šikarama i svijetlim šumarcima. Rasprostranjena je bogatim populacijama na vrlo malom prostoru, između izvora rijeke Zrmanje i grada Sinja.
Dinarska kokica zakonom je strogo zaštićena vrsta.

Sanja Kovačić