HRVATSKI GRADOVI 1992. - DUBROVNIK

Iz serije poštanskih maraka "Hrvatski gradovi" HPT je izdao redovnu poštansku marku -Dubrovnik. Motiv: Knežev dvor, sjedište kneza Dubrovačke Republike, najistaknutija građevina u Dubrovniku, građena u kasno-gotičkom stilu, a nakon obnove s renesansnim prizemljem. Dubrovnik je grad u južnoj Dalmaciji s 42000 stanovnika. Otvorenost prema moru, a povezanost sa zaleđem predodredili su razvitak jake luke i pomorske trgovine. Prema latinskim izvorima Dubrovnik (Ragusium) potječe iz ilirskog doba. Nakon propasti Epidaura (Cavtata) u VII. stoljeću preživjelo stanovništvo doselilo je u Dubrovnik i udarilo temelje srednjovjekovnom gradu. "Kameni dragulj Sredozemlja" od početka je planski građen. Opasuju ga gradske zidine debljine do 5, a visine do 25 metara, učvršćene s 14 četverougaonih i dvije okrugle kule te još nekoliko utvrđenja.Najstariji su očuvani značajni građevinski kompleksi samostan i crkva Male braće iz XIV. stoljeća s klaustrom poznatim po bogatom gotičkom kamenom dekoru. Dubrovačko graditeljstvo označava gotičko-renesansna stilska sinteza. U tom je stilu i najljepša građevina "Knežev dvor", rad napuljskog majstora Onofria de la Cave. Današnju arhitektonsku fizionomiju, Dubrovnik je dobio nakon potresa 1667., kada je stradao, a zatim planski obnovljen veliki dio grada.Tople zime uvjetovale su bujnost mediteranske vegetacije dubrovačkog zaleđa, a jedno od najsunčanijih područja Sredozemlja donijelo je Dubrovniku XX. stoljeća procvat turizma. Agresija jugoarmije i srpsko-crnogorskih snaga 1991-’92. uzrokovala je u Dubrovniku i osobito u okolici teška barbarska razaranja, a spaljen je i arboretum Trsteno. Marka je izdana u arcima od 50 komada. HPT je izdao i prigodni list, te prigodnu omotnicu prvog dana izdanja (FDC). Naklada prema potrebi.