HRVATSKI TURIZAM – ZAGREB, CRKVA SVETOG MARKA

Zagreb je oduvijek bio privlačan grad. Nekada, u srednjem vijeku, ljudi su u njega dolazili zbog velikih godišnjih sajmova, kasnije gospodarskih izložbi, dok su u suvremeno doba glavni motiv dolaska brojne kulturne, zabavne i sportske priredbe. Za svoje goste Zagrepčani su se rano počeli pripremati. Prve kavane otvorene su još u 18. stoljeću. Početkom 19. stoljeća izgrađeno je više svratišta i prvi veliki hotel u gradu. Sredinom stoljeća otvorena je prva mjenjačnica i tiskana prva turistička karta grada i okolice. Dolazak željeznice 1862. g. srednjovjekovni je Zagreb preobrazio u moderan srednjoeuropski grad. U prvim, već tada višejezičnim turističkim vodičima, goste se upoznavalo ne samo s poviješću već i položajem, institucijama i znamenitostima, odnosno svime čime je tadašnji grad raspolagao. Danas se Zagreb ne razlikuje puno od drugih gradova, no posebnost mu daju tisuće sitnica. On je, kako potvrđuju gosti, ugodan grad. Svojom veličinom upravo je po mjeri čovjeka. Uz puno zelenila, prostora za šetnju i rekreaciju, u Zagrebu svuda možete stići pješice. To je ujedno i živahan grad u kojem se uvijek nešto događa. Ulice i kafići uvijek su puni ljudi. Sretan je to spoj srednjoeuropske tradicije kavana i mediteranske tradicije života na ulici. Možda je tajna ugodnog boravka u Zagrebu i njegov sklad s okolinom. Medvednica na sjeveru, otvoren prostor ispod nje i Sava na jugu, katedrala, nebeski hram, na istoku, a Sabor i Banski dvori, sjedišta svjetovne moći, na zapadu. U suvremeno vrijeme Zagreb posjeti više od milijun gostiju godišnje. Gostoljubivost, maštovitost i okretnost Zagrepčana kao domaćina prepoznata je u svijetu i zadnjih godina dobiva međunarodne nagrade i priznanja. Dođete li u Zagreb u bilo koje godišnje doba, zasigurno ćete ostati zadivljeni njegovom prošlošću, vrednotama, ljepotom, ali i moći uživati u domaćim gastronomskim specijalitetima. Hrvatski turizam spoj je, između ostaloga, tradicije i gastronomije. Tu sretnu kombinaciju u Zagrebu simboliziraju ove dvije marke. Trg svetoga Marka, s crkvom svetoga Marka, nije se bitnije promijenio od svog nastanka 1242. godine. Bio je središte javnog i političkog života, najprije slobodnog kraljevskog Gradeca, odnosno Zagreba, a kasnije i čitave Hrvatske. Na ovom trgu, ispred crkve svetoga Marka o kojoj najstariji spomen seže u 1256. godinu, stoljećima se potvrđivala gradska vlast, prisegu su davali hrvatski banovi, a ovu je lijepu tradiciju 1992. godine obnovio i prvi predsjednik samostalne Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Najveća umjetnička vrijednost ove crkve njezin je gotički južni portal dok joj posebnu zanimljivost daje krov prekriven šarenim glaziranim crepovima. Na njegovoj lijevoj strani prikazan je povijesni grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a na desnoj strani je grb grada Zagreba sa širom otvorenim gradskim vratima, simbolom gostoprimstva Zagrepčana. Tržnica Dolac, turistička atrakcija koju posjećuje gotovo svaki drugi gost našeg grada otvorena je 1930. godine. Važan je dio gastronomske ponude grada jer nema dobre hrane bez kvalitetnih i zdravih namirnica. Stoljećima su vrijedne žene iz sela u zagrebačkoj okolici svakodnevno u grad donosile pune košare domaćih proizvoda. Njima su u znak zahvalnosti Zagrepčani na tržnici Dolac podigli spomenik, skulpturu kumice Barice. Danas na ovoj tržnici, osim lokalnih proizvoda, možete kupiti i povrće iz Dalmacije, svježu ribu koja svakodnevno stiže s Jadrana kao i tradicionalni hrvatski specijalitet i svojevrsni brend hrvatskog sela – sir i vrhnje. Dođete li u Zagreb, mogao bi se i vama svidjeti njegov sadržajan, ali još uvijek smireni gradski ritam. Možda mu se, zbog svega toga, još pokoji put poželite i vratiti. Miroslav Šašić, prof.