MINERALI I STIJENE

Znanost koja se bavi istraživanjem postanka stijena i njihovom klasifikacijom naziva se petrologija. Važno je istaknuti da stijene grade litosferu – stjenovitu cjelinu debljine od 5 do 70 kilometara koja obuhvaća Zemljinu koru (površinski kruti sloj planeta Zemlje) i gornji dio Zemljina plašta (najdebljeg sloja u kojem se nalazi najveći dio materije čitavoga našeg planeta). Ispod čvrste litosfere nalazi se središnji dio Zemljina plašta – astenosfera – sloj djelomično rastaljene stijenske mase koju nazivamo magma. Donji dio Zemljina plašta je zbog visokog tlaka u čvrstom stanju i doseže do dubine od 2900 kilometara. Ispod Zemljina plašta sve do središta nalazi se Zemljina jezgra koja je najvećim dijelom sagrađena od željeza. Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i metamorfne. Oko 95% litosfere čine magmatske stijene, dok ostala dva tipa stijena čine svega 5% litosfere. Stijene su zapravo agregati jedne ili više vrsta minerala, odnosno tvorevina nastalih prirodnim fizičko-kemijskim procesima, određenoga kemijskog sastava i kristalne strukture te stabilnih pri određenim uvjetima temperature i tlaka. Minerali se mogu pojaviti u obliku kristala – homogenoga pravilnoga geometrijskog tijela s određenim stupnjem simetrije koja je odraz njihove pravilne unutarnje građe, tj. strukture. Znanost koja se bavi proučavanjem kemizma, strukture i fizikalnih svojstava minerala naziva se mineralogija, a uz navedeno obuhvaća i istraživanje procesa nastajanja minerala, kao i njihovu klasifikaciju, rasprostranjenost i uporabu. Danas je poznato više od 5000 minerala koji su prema kemijskom sastavu i strukturnim osobitostima razvrstani u sljedeće razrede: samorodni elementi; sulfidi; sulfosoli; oksidi i hidroksidi; halogenidi; karbonati; nitrati; borati; jodati; sulfati; fosfati, arsenati i vanadati; wolframati i molibdati; organski spojevi te silikati – velika skupina minerala koji sudjeluju s više od 95% u gradnji Zemljine kore.Biserka Radanović-Gužvica, Hrvatski prirodoslovni muzej