PALEONTOLOGIJA, DRAMALJSKI LAV

Dramaljski lav (Panthera leo fossilis, REICHENAU, 1906.) U jami Vrtare male pokraj Dramlja na dubini od tridesetak metara ekstrahirana je i prikupljena iz špiljskog sedimenta bogata građa fosilnih kostiju. Prikupljeni fosilni ostatci odnose se na pleistocensku faunu velikih sisavaca iz porodica Canidae, Ursidae, Felidae, Hyaenidae, Leporidae, Suidae, Cervidae, Bovidae, Rhinocerotidae, Equidae i Elephantidae. Među brojnim i dobro očuvanim kostima ističu se fosilni ostatci lavova i medvjeda. Posebnost su lokaliteta fosilni ostatci špiljskih lavova, izumrle vrste koja je živjela u Europi i Aziji u srednjem pleistocenu. Do sada istražena građa upućuje na fosilne kosti triju odraslih mužjaka i jedne ženke. Morfometrijske karakteristike zubi i ostalih skeletnih elemenata svrstavaju dramaljske lavove u srednjopleistocensku podvrstu Panthera leo fossilis. S dužinom tijela većom od 240 cm, što je 50 cm više od dužine današnjih afričkih lavova, ova je podvrsta najveća mačka koja je ikada do sada obitavala na području Europe i Azije. Dramaljski lavovi svrstavaju se među najveće do sada otkrivene europske fosilne lavove. Potvrda srednjopleistocenske starosti dobivena je i metodom datiranja apsolutne starosti uranovih izotopa iz uzoraka fosilne lavlje kosti, s preliminarnim rezultatom starosti od oko 300 000 godina. Pretpostavlja se kako je jama Vrtare male tek ostatak negdašnjega prostranijeg speleološkog objekta čiji je ulaz u doba srednjeg pleistocena vjerojatno funkcionirao kao prirodna zamka u koju su životinje upadale i ugibale. Tomu možemo zahvaliti obilnu akumulaciju dobro očuvanih fosilnih kostiju. Jama Vrtare male iznimno je vrijedan paleontološki lokalitet te je najvažnije nalazište srednjopleistocenskih sisavaca u Hrvatskoj. Dražen Japundžić