15. OBLJETNICA DIPLOMATSKIH IZMEĐU HRVATSKE I KINE - GLAGOLJICA

Motivi: Kamen na kojem je uklesano Kina na glagoljici Papirus na kojem je napisano Hrvatska kineskim pismom Kinezi i Hrvati su dva naroda koji pripadaju dvjema od najstarijih kultura – Kine i Europe (u čijem su sastavu Hrvati već 14 stoljeća), a zbliženi su istom potrebom: za izričajem pismenoga traga – simbola – komunikacijskog i informacijskog sadržaja svojega života. U vrijeme velike potrebe institucionalne reforme sektora međunarodnoga mira i sigurnosti u svjetskoj organizaciji UN-a, u vrijeme velikih klimatskih promjena i prirodnih nepogoda, u vrijeme velike koristi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zbog isticanja vlastitoga identiteta osjeća se potreba vraćanja najvećoj trajnoj vrijednosti ljudske nazočnosti i bivanja u prostoru i vremenu, a to je pismeni trag i jezik. Iako udaljeni, ali i različiti, po broju, veličini i izgledu, zajedničke vrijednosti ostale su iste kroz tisućljeća. Ako smo kroz povijest imali veleposlanika u Marku Polu, s otoka Korčule, koji je iz Kine donio trajne tragove osobnog iskustva i materijalne dokaze, što ih je pretočio kroz pismo u knjigu Milijun, danas imamo milijune veleposlanika na području tehnologije, književnosti, prevoditeljstva, obrazovanja i sporta. Kinezi i Hrvati kao predstavnici svojih posebnih tradicija, na kojima su odgojeni međusobno surađuju kao međunarodni predstavnici u službi mira, u zaštiti država, ali i života i trajnih tragova opće zajedničke stečevine čovječanstva, što ih simbolično vidimo u motivima ovih pisama. Ove dvije marke predstavljaju kamenu ploču na kojoj je glagoljicom ispisana riječ Kina, dok je na drugoj marki kineskim pismom na papirusu ispisana riječ Hrvatska. Kinesko i starohrvatsko pismo odabrani su zbog svoje slikovnosti, ekspresivnosti i izražajnosti na bilo kojem formatu. Kinesko pismo je ideografsko pismo koje broji oko 50 000 znakova, a karakteristično je po tome što se piše odozgo prema dolje i slijeva nadesno. Svojstvo ideografskog pisma je u tome što ideogrami nisu striktno određeni, nego ih cijela zemlja može čitati na svom narječju. Glagoljica je slavensko pismo nastalo oko polovine 9. stoljeća (pretpostavlja se da je autor sv. Ćiril) u svrhu službe vjerskim misijama, bogoslužju svih Slavena, a moralo se razlikovati od grčkog i latinskog pisma kako se ne bi dovodilo u vezu ni s Istočnom ni Zapadnom crkvom. U cilju obrane svojih kultura, u međunarodnim snagama mira, zajednički radimo na uspostavi demokracije, poštovanju ljudskih prava, gospodarskog razvoja, informacijske tehnologije i zaštite okoliša, što smo ih stekli pismenim znakom svojih kultura. I, opet, pismenim tragom, motivima ovih zajedničkih poštanskih maraka, uspjeli smo naći zajednički nazivnik, jer je Hrvatska pokazala da je dio drevne Europe svojim korijenima i starim glagoljaškim pismom, koje je kao prvi trag hrvatske pismenosti i kulture sastavni dio europske civilizacije i stečevine. Zajedničkim zalaganjem obiju strana naše zemlje su bilježile brojne političke dijaloge i pregovaranja, kao i stalno produbljivanje suradnje na području gospodarstva, kulture, znanosti i turizma. Prijateljski kontakti i zajednička suradnja ovih dviju zemalja svakoga dana su u usponu, te smo kroz ovih 15 godina postavili čvrste okvire za budući razvoj odnosa između Hrvatske i Kine. Iako su Hrvatska i Kina geografski udaljene, zbog međusobnog poštivanja i razumijevanja, odnosi ovih dviju zemalja su se razvili u čvrstu prijateljsku suradnju, te tako pridonose međusobnom razumijevanju u globalnim, odnosno svjetskim odnosima. Mladen Cvrlje