EUROPA 2009. - ASTRONOMIJA II.

Motiv: Dijelovi svemira snimljeni teleskopom Hubble MEĐUNARODNA GODINA ASTRONOMIJE I ZAGREBAČKA ZVJEZDARNICA Zvjezdarnica na Popovu tornju, obrambenoj kuli iz prve polovine 13. stoljeća na zagrebačkom Gornjem gradu, Opatička 22, utemeljena je 5. prosinca 1903. godine. Na inicijativu dr. Otona Kučere (1857. – 1931.) osnovana je pod okriljem Hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva (HPD), koje je od osnutka 1885. okupljalo prirodoslovce i ljubitelje prirodoslovlja u Hrvatskoj. Njezina je osnovna djelatnost prosvjetiteljska i popularizacijska kad je riječ o prirodoslovlju, astronomiji, astronautici i srodnim djelatnostima. U čast osnutka Zvjezdarnice HPD-a njemački astronom Max Wolf i otkrivač August Kopf dali su asteroidu pod brojem 589, otkrivenim sa zvjezdarnice u Heidelbergu 1906., ime (589) Croatia. Asteroid je promjera 93 kilometra. Tijekom 105 godina aktivnosti Zvjezdarnica je bila okupljalište stručnjaka i amatera koji su djelovali na popularizaciji astronomije i astronautike, a danas i suvremene astrofizike, ali i obrazovnog, stručnog i znanstvenog rada. U drugoj polovini 20. stoljeća Zvjezdarnica je počela osnivati astronomska društva i astronomske grupe po školama diljem Hrvatske. Zvjezdarnica redovito provodi programe rada s mladima, pa se uz tečajeve i astronomske ljetne škole svakog tjedna održavaju predavanja za javnost i motrenja nebeskog svoda teleskopom. Svakodnevno se primaju školske skupine koje uz stručno predavanje imaju priliku promatrati nebeske zanimljivosti teleskopom. Zvjezdarnica sudjeluje i u ostalim programima, kao što su seminari za nastavnike astronomije u osnovnim i srednjim školama i drugo. Više od pola stoljeća Zvjezdarnica izdaje znanstveno-popularni časopis Čovjek i svemir, a popularno-stručni časopis Bolid od 1974. godine. Dulje od dva desetljeća izdavala je jedini u svijetu astronomski časopis na esperantu, Homo kaj Kosmo (Čovjek i svemir). Povremeno izdaje edukativna izdanja, kao što su karte neba, Sunca, Mjeseca, Venere, Marsa, svemira i druge. Izdano je i nekoliko stručnih i popularnih astronomskih knjiških izdanja. Kontinuirano se obavljaju motrenja Sunca, a o svim aktualnim događajima obavještavaju se sredstva javnog priopćavanja. Zvjezdarnica surađuje s domaćim i inozemnim astronomima i astrofizičarima na znanstvenoj i popularnoj razini. Prvi teleskop (tzv. Kučerin teleskop) danas se nalazi pred ulazom u planetarij Tehničkog muzeja u Zagrebu. Zvjezdarnica je drugi teleskop postavila 1966. godine, a treći suvremeni sofisticirani instrument postavljen je tijekom ljeta 2007. godine. Krajem 2008. na Zvjezdarnici je instaliran teleskop za mjerenje protoka neutronskog zračenja, koji je jedan u mreži od više desetaka istih postavljenih u nekoliko zemalja Europe i Azije. Godine 1919. osnovan je Međunarodni astronomski savez (International Astronomic Union – IAU), koji ujedinjuje nacionalna astronomska društva iz različitih svjetskih država. Međunarodno je prihvaćen kao autoritet u pitanju pronalaska i imenovanja nebeskih tijela: zvijezda, planeta, asteroida i ostalih, te promiče astronomiju u svim njezinim aspektima. Kao organizacija profesionalnih astronoma uspostavlja i prijateljske odnose s društvima astronoma amatera te ih usmjerava i pomaže u okviru svojih mogućnosti. IAU je član tijela International Council for Science (ICSU). Na inicijativu UNESCO-a i IAU Ujedinjeni narodi objavili su 20. prosinca 2007. da će 2009. godina biti Međunarodna godina astronomije – MGA (International Year of Astronomy – IYA 2009). Geslo svih manifestacija uključenih u MGA 2009. glasi: Svemir: «Na vama je da ga otkrijete». Osnovna je ideja pomoći ljudima diljem globusa shvatiti i otkriti naše mjesto u svemiru. Povod za izbor upravo 2009. vrlo je važan za zemaljsku civilizaciju. Naime, prije četiri stotine godina, 1609., veliki talijanski i svjetski astronom Galileo Galilei prvi je pogledao u nebo «pomoćnim okom», teleskopom, čime je čovječanstvo počelo prodirati u područja svemira dotad skrivena ljudskom oku. Ceremonija otvaranja MGA 2009. održana je 15. i 16. siječnja 2009. u Parizu. Projektu MGA pristupilo je više od stotinu svjetskih država, među njima i Hrvatska. Osnovna je ideja što većem broju ljudi na svijetu omogućiti pogled kroz teleskop prisjećajući se pritom Galileija i njegova prvog teleskopa kojim je motrio nebo. Također je predviđeno što bolje informiranje javnosti o svim važnim otkrićima i pojavama na nebu u ovoj godini. Jedan od ciljeva je i borba protiv prekomjerne umjetne rasvjete, tzv. svjetlosnog onečišćenja, koje Zemljanima otima nebo. Nacionalno organizacijsko središte ovih događanja za Hrvatsku je Zvjezdarnica na Popovu tornju u Zagrebu i Hrvatsko astronomsko društvo (HAD) kao krovna astronomska udruga. HAD je strukovno društvo koje koordinira rad svih astronomskih društava u Hrvatskoj. Zagrebačkoj Zvjezdarnici povjerilo je održavanje županijskih i državnog natjecanja iz astronomije. Zajedno s HAD-om, školama i fakultetima te s dvadesetak astronomskih društava širom Hrvatske, kao i Zvjezdarnicom iz Višnjana zagrebačka Zvjezdarnica planira intenzivirati popularne, stručne i znanstvene aktivnosti. Gustav Kren