150. OBLJETNICA HAZU-A

Motiv: unutrašnjost zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fotografija Damira Fabijanića Najviša nacionalna znanstvena i umjetnička ustanova – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) – 2011. godine obilježava 150 godina svog postojanja. Njezina temeljna misija sažeta je u ovim glavnim zadatcima: • poticanje i organizacija znanstvenog rada i zauzimanje za primjenu postignutih rezultata, razvijanje umjetničke i kulturne djelatnosti te briga o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu; • objavljivanje rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva; • davanje prijedloga i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti u područjima koja su osobito važna za Republiku Hrvatsku. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti najstarija je akademija na jugoistoku Europe, koja se postupno razvila u uglednu znanstvenu ustanovu s devet znanstvenih i umjetničkih razreda, petnaest znanstvenih vijeća te s dvadesetak znanstvenoistraživačkih i umjetničkih jedinica diljem Hrvatske, ustanovu bogate nakladničke djelatnosti koja je uspostavila razgranatu međunarodnu suradnju s brojnim europskim i svjetskim akademijama i znanstvenim institucijama. Članovi Akademije su počasni, redoviti, dopisni i suradnici. Akademija je isprva, 1866. godine, imala 16 redovitih članova. Redoviti članovi imaju pravo na naslov akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije. Nakon izborne skupštine održane u svibnju 2010. Akademija je krajem te godine imala 138 redovitih članova, 137 dopisnih članova te 91 člana suradnika. Dan Akademije obilježava se u spomen na 29. travnja 1861. kada je veliki mecena, biskup J. J. Strossmayer, održao svoj znameniti govor u Hrvatskom saboru, predlažući osnutak akademije i modernog sveučilišta u Zagrebu. Akademija se pod vodstvom Strossmayera i Račkog postupno razvila u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim starijim europskim akademijama. Strossmayer je Akademiju nazvao južnoslavenskom u želji da pomogne znanstvenom i kulturnom uzdizanju i ostalih južnoslavenskih naroda. No zagrebačka je Akademija i po sastavu radnoga članstva i po svom djelovanju već ispočetka bila i trajno ostala hrvatskom akademijom. Sva znanstvena nakladnička djelatnost Akademije u Zagrebu bila je trajno i ponajprije usmjerena istraživanjima hrvatske povijesti, kulture, jezika te prirodoslovne baštine. Prvi predsjednik Akademije, dr. Franjo Rački, pokazao se izvrsnim organizatorom znanstvenoga rada. Pod njegovom upravom pokrenute su i uređivane mnoge Akademijine edicije i publikacije. Tako je već 1867. godine objavljen prvi broj znanstvenog časopisa Rad. Znanstvena serija Rad najopsežnija je i najstarija Akademijina edicija u kojoj se objavljuju znanstveni radovi članova Akademije i drugih znanstvenika. Tijekom više od 140 godina izlaženja u knjigama Rada objavljeno je više od 3000 znanstvenih radova, u čijem je nastanku sudjelovalo oko 1600 autora. Nakon toga pokrenute su mnoge edicije iz svih polja znanosti i umjetnosti, tako da Akademija ima više od 100 otvorenih nakladničkih nizova i časopisa. Zadnjih nekoliko godina HAZU objavljuje u prosjeku više od 100 naslova godišnje, a od osnutka do danas objavio je više od 5600 svezaka knjiga, časopisa, rječnika, likovnih monografija i kataloga izložbi. Prvo sjedište Akademije bilo je u palači u Opatičkoj ulici 18 poznatoj pod nazivom Narodni dom. Biskup Strossmayer inicirao je gradnju Akademijine palače na Zrinjevcu, u koju će biti smještena i njegova galerija slika. Palača je, prema Strossmayerovoj želji, građena u stilu firentinske renesanse. Gradnja je počela u kolovozu 1877., da bi palača u ljeto 1880. bila završena. Biskup Strossmayer darovao je četvrtinu cijelog iznosa za gradnju palače. Četiri godine poslije Akademija je pod svoj krov primila nov i najveći dar svog pokrovitelja: 256 umjetnina, od toga ponajviše slika (ukupno 235), koje najvećim dijelom pripadaju različitim talijanskim slikarskim školama. U Strossmayerovoj nazočnosti je 9. studenog 1884. u Akademijinoj palači svečano otvorena Strossmayerova galerija. U novije vrijeme HAZU čini znatne korake u nastojanjima da se Akademija što više otvori različitim aktivnostima prema medijima, a time i prema široj javnosti. Hrvatska akademija pokrenula je 1990-ih godina jedinstven izdavački pothvat – objavljivanje edicije HRVATSKA I EUROPA – s namjerom da u pet svezaka predstavi sintezu svekolike hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti te njihovu neodvojivu povezanost s istovjetnim europskim tokovima.