SVJETIONICI 2011. - BLITVENICA

Južno od otoka Žirja, tri nautičke milje plovidbe prema otvorenom moru, pruža se mala niska otočića i hridi. Najveću u skupini, Kosmerku, okružuju hridi Balkun i Prokladnica. Istočno od njih su Vrtlac i Babuljak. Izdvojena iz te skupine i najudaljenija od obale Žirja usamljena je Blitvenica. Otočić Blitvenica uzdiže se iz velikoga morskog ponora. Strmine se pod ovim otočićem „ruše“ i do 150 metara u dubinu, a u blizini morsko dno ponire i 200 metara duboko. Okolni je akvatorij i danas bogat ribom te je u njemu učestao zaštićeni morski pas, modrulj, koji na pučini lovi tune. Zbog prisutnosti tuna ovaj je akvatorij danas odredište big game ribolova. Blitveničko podmorje krije i naseobine vrijednoga jadranskoga crvenoga koralja po mnogim neistraženim podmorskim kosama. Svjetioničarska zgrada na Blitvenici podignuta je 1872. godine. Prema pričama koje se prenose generacijama gradnja je tekla vrlo sporo. Često je bila prekidana lošim vremenskim uvjetima. Valovito more i neprikladnost otočića za iskrcaj građevinskog materijala produžili su vrijeme gradnje svjetionika. Graditelji svjetionika ponekad su danima ostajali sami, s minimalnim rezervama hrane i vode, jer se otočiću izgubljenom u podivljalim valovima nije moglo prići. Na Blitvenicu se nije moguće iskrcati kada se to poželi, nego kada to more „dopusti“. Svjetlo kule svjetionika je na nadmorskoj visini od 38 metara i uočava se iz svih smjerova plovidbe. Svjetioničarska zgrada sastoji se od dvjestotinjak četvornih metara zatvorenog prostora raspoređenog u prizemlju i na katu. Na Blitvenici su dva pristana na suprotnim stranama, dok je sidrenje oko otoka rizično zbog konfiguracije morskog dna. Glavni pristan je na sjevernoj obali, a ondje je i dizalica kojom svjetioničari podižu brodicu iz mora. Morske struje su zbog velikih dubina oko Blitvenice snažne i opasne te se često izmjenjuju, kao i vjetrovi. Padaline su u ovom akvatoriju rijetke, pa je Austro-Ugarska sagradila cisternu za vodu koja je i danas u funkciji. S Blitvenice je prvotno, 1990-ih godina, nakon automatizacije svjetla povučena ljudska posada. No 2003. godine svjetioničari su ponovno vraćeni na svjetionik jer je Blitvenica spona na važnom pomorskom putu. Svjetioničarske smjene traju petnaestak dana, a svjetioničari krate vrijeme uređivanjem svjetionika, hortikulturnim radovima i ribarenjem. Rijetko se tu zaustave nautičari u prolazu, kada more „dopusti“ pristajanje uz uređenu visoku rivu.