PUMed - MEDITERANSKI FESTIVALI, moreška

Moreška je bojni ples s mačevima koji s dramskom radnjom i glazbenom pratnjom čini jedinstvenu povezanu cjelinu. U sedam mačevalačkih figura ili kolapa vojske crnoga i bijeloga kralja bore se za pravednu pobjedu ljubavi. Crni kralj Moro oteo je bijelom kralju Osmanu zaručnicu – bulu. U zadnjoj figuri vojska crnoga kralja Mora poražena je. On u znak pokornosti pada na tlo i predaje kralju Osmanu oružje i bulu. Kralj Osman oslobađa bulu od veriga, podiže veo koji joj prekriva lice i poljubi je. Moreškanti su odjeveni u slikovite odore koje znatno pridonose cjelokupnom dojmu izvedbe. Bijeli vojnici odjeveni su u crveno odijelo, a crni u crno. Na glavama kraljeva su krune, a vojnika kape koje ih ukrašavaju i štite u boju. Nekada se moreška izvodila uz pratnju manjeg broja instrumenata, dok je današnju glazbenu pratnju korčulanske moreške komponirao Krsto Odak. Moreška se u prošlosti izvodila u brojnim gradovima europskog Sredozemlja te je od svih mjesta na istočnoj obali Jadrana sačuvana samo u Korčuli gdje se njeguje od 16. stoljeća iako najraniji spomen korčulanske moreške potječe iz 17. stoljeća. Za razliku od izvornih otočnih kumpanija, moreška potječe iz zemalja na prostoru Europe koja je saživjela s Korčulom, pa se zato i naziva „korčulanskom moreškom“. Nematerijalnim kulturnim dobrom RH ovaj je ples proglašen 2007. godine. Plesna vještina moreškanata prenosi se s generacije na generaciju. Moreška se u Korčuli nekada izvodila jednom godišnje, na blagdan sv. Todora, suzaštitnika Korčule, koji se obilježava 29. srpnja, a batila se i pred uglednim gostima Korčule. U novije vrijeme korčulanska moreška nastupa na gotovo svim važnim festivalima u Hrvatskoj i Europi (otvaranje prve Međunarodne smotre folklora 1966. i Mediteranskih igara u Splitu 1979.), a izvodi se više puta tjedno tijekom turističke sezone. Nastupi u zemlji i inozemstvu pridonose promociji korčulanske moreške, Korčule i Hrvatske, stoga je korčulanska moreška, uz katedralu sv. Marka, bratovštine, kamenoklesarstvo, drvenu brodogradnju i vaterpolo, simbol grada Korčule. Danas morešku u Korčuli bate dva društva: KUD „Moreška“ i HGD „Sv. Cecilija“. Marija Hajdić, dr. sc. ravnateljica Gradskog muzeja Korčula