ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE, VANCOUVER 2010.

Motiv: aplikacija logotipa Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru Od 12. do 28. veljače 2010. godine milijunski kanadski grad Vancouver ugostit će najbolje svjetske zimske sportaše – alpiniste i biatlonce, hokejaše i klizače, skijaše skakače i brzoklizače... Bit će to drugi put u povijesti da Kanada organizira zimske olimpijske igre. Calgary je 1988. godine premijerno prezentirao drugu državu po veličini u svijetu kao organizatora tog uglednog natjecanja. Isto tako, zimske olimpijske igre će po šesti put “doputovati” na tlo Sjeverne Amerike. Osim Calgaryja, zimske sportaše su četiri puta ugostili gradovi SAD-a: 1932. Lake Placid, 1960. Squaw Valley, 1980. ponovno Lake Placid i 2002. godine Salt Lake City. Prve zimske olimpijske igre održane su u Chamonixu u Francuskoj i vrlo često su zimski sportaši bili okupljeni u manjim zimovalištima, pretežito europskima. No, u zadnje vrijeme je Međunarodni olimpijski odbor promijenio tradiciju, pa su tako 2006. godine zimske olimpijske igre održane u milijunskom talijanskom gradu Torinu (i njegovoj okolici), a i Vancouver spada u velebna svjetska središta, što ovakvim događanjima jamči još veću raskoš. Ljetne olimpijske igre oduvijek su bile natjecanja koja privlače veću pozornost jer su spektakularnije, s većim brojem sportaša, publiciteta i televizijskih gledatelja. Međutim, i njihov zimski pandan također se pokušava približiti toj razini, pa u skladu s time i velegradovi poput Torina ili Vancouvera žele milijardama gledatelja približiti ovaj sportski spektakl. Ljetne olimpijske igre u Pekingu, tamošnje grandiozno otvaranje (zatvaranje) igara, kao i cijeli koloplet sadržaja postavili su letvicu jako visoko i svi joj se žele približiti. U pravilu su na zimskim olimpijskim igrama najveći magnet bila natjecanja u alpskom skijanju, ali i u hokeju na ledu. Američko-kanadska profesionalna liga u hokeju na ledu (NHL) razlog je što su neke zimske olimpijske igre u novije doba bile krnje upravo kad je riječ o svim megazvijezdama tog sporta, pa je u skladu s time opalo zanimanje za zimsku olimpijadu. No odnedavna svi najbolji hokejaši ponovno imaju sluha za zimske olimpijske igre te će u Vancouveru hokej na ledu zajamčeno biti događaj broj jedan. Kanadska ljubav prema hokeju je neograničena, njihova reprezentacija možda i najbolja na svijetu, pa će tijekom veljače brojni reflektori biti upereni prema ovim “gorostasima na ledu”. Alpsko skijanje doživljava, u jednom smislu, preobrazbu. Nakon briljantnih pojedinačnih izvedbi u Naganu, Salt Lake Cityju i Torinu na skijalištima neće biti Janice Kostelić, Hermanna Maiera ili pak Kjetila Andrea Aamodta. Koliko je skijanje izgubilo njihovim nesudjelovanjem na zimskim olimpijskim igrama, opisat ćemo ovim statističkim primjerom: Janica Kostelić (osvojena četiri zlata i dva srebra na zimskim olimpijskim igrama), Hermann Maier (dva zlata, srebro i bronca) i Kjetil Andre Aamodt (četiri zlata te po dva srebra i bronce). Sada neka nova lica pokušavaju zauzeti njihova mjesta, među njima, nadamo se, i najbolji hrvatski predstavnik, Ivica Kostelić, koji sa zadnjih igara donosi srebrno odličje iz kombinacije – svoju jedinu medalju sa zimskih olimpijskih igara dosad. Na ovakvim natjecanjima publiku su uvijek šarmirali i privlačili elegantni umjetnički klizači i klizačice, ali se mnogo pozornosti posvećivalo i neumornim skijašima trkačima i biatloncima. Jedan od njih je i legenda zimskih olimpijskih igara, norveški skijaš trkač Bjorn Dahlie, koji je na trima zimskim olimpijskim igrama (Albertville 1992., Lillehammer 1994. i Nagano 1998.) osvojio osam zlatnih i četiri srebrne medalje. Ženski pandan ima u Ruskinji Larisi Lazutini, koja je osvojila pet zlatnih odličja te po jedno srebrno i brončano. Uz prisjećanja na prijašnje legende i one koje su upravo 2006. godine rekle zbogom olimpijskim igrama postoji jedno ime koje još uvijek oduševljava i s pravom zavrjeđuje naslov živuće legende. On je norveški biatlonac Ole Einar Bjorndalen, koji je u Salt Lake Cityju osvojio četiri zlatne medalje (tri pojedinačne i jednu štafetnu). Bogata riznica Bjorndalena trenutačno broji pet zlata, tri srebra i jednu broncu, a u Vancouveru će “loviti” osam zlata sunarodnjaka Dahliea. U klupku svjetskih zvijezda ponosno stoji i Hrvatska sa svojim predstavnicima. Dok su se hrvatski zimski sportaši “sramežljivo” predstavljali u Albertvilleu 1992. i dvije godine poslije u Lillehammeru i dok je Janica Kostelić zakoračila na veliku scenu 1998. godine u Naganu, 2002. i 2006. godine Hrvatska je bila važan sudionik isključivo zahvaljujući Kostelićima – Janici i Ivici. Hrvatski olimpijski odbor predvidio je za nastup u Vancouveru 18 hrvatskih sportaša, od čega deset u alpskom skijanju, dva u biatlonu, dva u nordijskom skijanju i četiri u bob-natjecanjima. Stipe Karadžole