ZNAMENITI HRVATI 2010. - MARKO ANTUN DE DOMINIS

MARKO ANTUN DE DOMINIS Marko Antun de Dominis, hrvatski Domnianich (1560. – 1624.), nadbiskup splitski, teolog i fizičar. Rođen je u Rabu 1560., dakle prije 450 godina. U Družbu Isusovu stupa 1579.; u Padovi studira teologiju od 1587. do 1591., a u Bresci od 1592. predaje filozofiju. Istupa iz Družbe Isusove 1596.; senjskim biskupom postaje 1597., a splitskim nadbiskupom 1602. godine. U sukobu Rima i Mletaka, kad je papa Pavao V. bacio kletvu, interdikt na Mletačku Republiku, De Dominis staje 1606. na stranu Republike osporivši papi pravo miješati se u poslove svjetovne vlasti. U Mletcima 1611. De Dominis objavljuje svoju prvinu, djelo iz područja fizike o teoriji leća i o dugi – De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride. Saznavši 1612. da De Dominis navodno sprema djelo protiv pape i crkvene politike, Rimski dvor preporučuje De Dominisu da napusti pisanje. Te preporuke on nije prihvatio. No prihvatio je 1615. preporuku Rima da se zahvali na nadbiskupskoj stolici u Splitu. Iz Mletaka 1616. odlazi u Englesku. U Heidelbergu iste 1616., gdje se na putu zadržao, tiska proglas o razlozima svojeg odlaska pod naslovom Marcus Antonius de Dominis Archiepiscopus Spalatensis suae profectiones consilium exponit, gdje kaže da je njegov odlazak daleko od svake primisli o crkvenom raskolu. Ovo djelce, prevedeno na nekoliko jezika, kružilo je Europom. U njemu De Dominis iznosi svoj «credo»: «Gajio sam od prvih godina svojega klerikata u sebi gotovo urođenu želju da vidim jedinstvo sviju Kristovih Crkava; nisam mogao ravnodušno podnositi razdijeljenost Zapada od Istoka u stvarima vjere i Juga od Sjevera; sa zabrinutošću sam žudio upoznati uzroke tih i tolikih raskola; i razmotriti bi li se mogao smisliti kakav put kako bi se sve Kristove Crkve udružile u istinsko negdašnje jedinstvo; gorio sam od želje da to vidim.» De Dominis je na svim svojim vijugavim putovima od Rima, Senja, Splita, Mletaka, Londona do Rima ostao vjeran svojem mladenačkom «credu». U njemu je rekao da «izgara», kao da je slutio da će na kraju puta kao starac-mrtvac doslovce izgorjeti. De Dominis dolazi u London 16. prosinca 1616. svečano dočekan. Izbor je De Dominisov pao na Anglikansku crkvu kao najsrodniju Katoličkoj. A u kralju Jamesu I. prepoznaje vladara za svoju namisao, snošljiva i crkvena. Već 1617. u Londonu tiska djelo De Republica ecclesiastica libri X, prve četiri knjige. De Dominis, katolički biskup – on se stalno tako potpisuje, «Archiepiscopus Spalatensis», ili splitski nadbiskup – koji je došao u anglikansku, protestantsku zemlju predstavlja slučaj o kojem se po Europi piše. Petu i šestu knjigu djela De Republica ecclesiastica izdao je u Frankfurtu na Majni 1620., a sedmu i devetu u Hanau 1622., dok osma i deseta knjiga nisu izdane. A što je on u tim knjigama učio i poručio? Ključ za ostvarenje sna mladosti, za postizanje naime jedinstva Crkava, bio bi po njemu kolegijalno – zborno biskupsko ustrojstvo crkvene hijerarhije namjesto monarhijskog ustrojstva. Bez papina prvenstva, primata. Kao što vjernici raspršeni po svijetu tvore jednu crkvu, tako biskupi, raspršeni po svijetu, tvore jednog biskupa – biskupski kolegij, zbor biskupa. Jedinstvom i jednošću biskupskoga kolegija, zbora po De Dominisu, opstaje jedinstvo i jednost Crkve i premošćuje se raskol u Crkvi. Kad je 1621. kard. Alessandro Ludovisi, De Dominisov nekoć učitelj i prijatelj, izabran za papu, uzevši si ime Grgur XV., De Dominis pomišlja na povratak u Rim. Početkom sljedeće, 1622. godine obraća se pismom kralju Jamesu I. da mu dopusti otići iz Engleske u Rim, kamo je pozvan od samoga pape. De Dominis pokušava kralja skloniti na sjedinjenje s Katoličkom crkvom. Kao odgovor kralj ga izgoni za vazda iz Engleske. De Dominis se vraća u Rim kao pokajnik i zadobiva od pape oproštenje, biva uspostavljen u sve časti i pripadne prihode. Početkom 1623. De Dominis u Rimu izdaje knjižicu gdje obrazlaže razloge svojega povratka iz Engleske: Marcus Antonius de Dominis Archiepiscopus Spalatensis sui redditus ex Anglia consilium exponit. No početkom ljeta umire Grgur XV. Njegov je nasljednik mladi papa Urban VIII. De Dominis objavljuje 1624. svoje posljednje djelo, također kao i prvo, iz fizike: Euripus, gdje se bavi pitanjem plime i oseke. De Dominis 1624. počinje djelo Retractationes – Preispitivanja posvećeno Urbanu VIII., gdje ponovno raspravlja o sadržaju djela De Republica ecclesiastica i ispravlja zablude. Inkvizicija međutim vodi istragu protiv De Dominisa. Zatočen u Anđeoskoj tvrđavi, De Dominis umire 8. rujna 1624. godine. Inkvizicija međutim ne obustavlja nego nastavlja proces protiv njega. Proglašava ga krivim i 21. prosinca 1624. De Dominisovo mrtvo tijelo, slika i knjige spaljeni su na okupljalištu Rimljana Campo dei fiori, a pepeo je bačen u obližnji Tiber. U rukopisnom, nedovršenom djelu Retractationes… in Rempublicam Ecclesiasticam (Preispitivanja djela De Republica ecclesiastica) De Dominis prihvaća papin primat, priznaje papino prvenstvo, no, čini se, usmeno zastupa i biskupski kolegijalitet, ali u jedinstvu s papom. Drugi vatikanski koncil će upravo biskupsku kolegijalnost s papom na čelu istaći kao svoju osobitu stečevinu. Crkva bi više postigla objavljivanjem dovršenog djela Retractationes – Preispitivanja, koje bi stalo uz bok djela De Republica ecclesiastica kao preispitivanja, ponovna premišljanja, ponovna razmatranja, nego osudom i spaljivanjem Marka Antuna de Dominisa. De Dominis je iskusio sudbinu proroka. Papa Ivan Pavao II. je svete jubilarne 2000. molio oproštenje za sve nepravde što su ih nanijeli neki sinovi Crkve. Zaslugom zanosnoga prof. dr. Antuna Maletića i učenog akademika Darka Novakovića, s vrijednim suradnicima Petrom Šoštarićem i Tomislavom Jazvićem, izašla su 2009. kod nakladnika Lamaro u Splitu Preispitivanja – Retractationes kao završni svezak De Dominisova životnog djela De Republica ecclesiastica pod naslovom: Retractationum M. Antonii de Dominis archiepiscopi Spalatensis Libri X in totidem ipsius De republica ecclesiastica libros, Spalati MMIX. Samo s djelom Retractationes – Preispitivanja, koje predstavlja posljednji De Dominisov stav prema djelu De Republica ecclesiastica, djelo De Republica ecclesiastica je cjelovito i tvori zaokruženu De Dominisovu misao. O 450. obljetnici rođenja Marka Antuna de Dominisa, Rabljanina, nadbiskupa splitskoga, primasa Dalmacije i Hrvatske, fizičara i teologa pomirenja s kršćanskim Zapadom, preteče ekumenizma i II. vatikanskoga koncila, završeno je 2009. u suvremenom knjigotisku izlaženje životnoga De Dominisova djela De Republica ecclesiastica, zajedno s pripadnim sveskom Retractationes – Preispitivanja, u De Dominisovoj domovini Hrvatskoj. Ivan Golub