0,00 €
|
Šifra: 326726 Artikl je dostupan
Cijena: 0,41 €
| Broj: | 1022 |
|---|---|
| Vrijednost: | 3,10 kn |
| Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba |
| Fotografija: | arhiva festivala Aklapela |
| Veličina: | 35,50 x 35,50 mm |
| Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
|---|---|
| Zupčanje: | češljasto, 14 |
| Tisak: | višebojni ofset |
| Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
| Datum izdanja: | 27.7.2015. |
| Naklada: | 100.000 x 4 i 15.000 zajedničkih araka |
Klapsko pjevanje Klapska je pjesma napjev koji se pjeva bez instrumentalne pratnje troglasno ili četveroglasno, s prepoznatljivim kretanjem melodijskih linija, harmonije i sadržaja teksta.
Klapsko pjevanje specifična je vrsta skupnoga pjevanja u „klapama“ karakterističnog za Dalmaciju i Hrvatsku. Smatra se da je ovakav način pjevanja oblikovan sredinom 19. stoljeća u dalmatinskim gradićima. Na oblikovanje klapskoga pjevanja djelovali su gregorijanski koral, crkveno pučko i glagoljaško pjevanje, mediteranska, posebice talijanska glazba i pjevanje, pjevanje u Dalmatinskoj zagori i drugi čimbenici. Klapska je pjesma napjev koji se pjeva bez instrumentalne pratnje troglasno ili četveroglasno, s prepoznatljivim kretanjem melodijskih linija, harmonije i sadržaja teksta. Tekstovi klapskih pjesama pokrivaju širok raspon tema iz svakodnevnoga života, kao što su ljubav, priroda i obitelj. Autori tekstova i melodija ostali su nepoznati. Suvremeni skladatelji pri komponiranju često uzimaju stihove poznatih hrvatskih pjesnika. Razlikujemo tradicijsku (pučku), festivalsku i suvremenu klapu. Tradicijsku pučku klapu čini neformalna skupina pjevača koja se spontano sastaje i pjeva u različitim prigodama: prije i tijekom posla te nakon obavljena posla u večernjim satima u konobama ili pred kućama. Nastanak većega broja klapa i širenje klapskoga pjevanja potaknuo je Festival dalmatinskih klapa u Omišu, koji je utemeljen 1967. godine. S političkim, društvenim i kulturnim promjenama 90-ih godina 20. stoljeća znatno se promijenilo klapsko pjevanje. Ovaj način pjevanja postaje popularan i masovan, nastaje pravi „klapski pokret“. Uz Dalmaciju, centri klapskoga pjevanja postaju gradovi Zagreb i Rijeka. U klapsko pjevanje uključuju se i ženske vokalne skupine čija se tradicija vezuje uza žensko pučko pjevanje. Masovnost klapskoga pjevanja dovela je do prepoznatljivog stila, žanra, repertoara i izvedbe koje se njeguju u četrnaest bazena klapskoga pjevanja. Klapsko pjevanje od 1960-ih godina postaje jedan od simbola dalmatinskoga i mediteranskoga, a onda i hrvatskog identiteta. Zbog njegova značenja u hrvatskoj kulturi klapsko je pjevanje 2012. godine upisano na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Dr. sc. Tihana Petrović Leš
| Naziv: | HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA |
|---|---|
| Vrsta: | P |
| Opis: | Motivi: Sinjska alka, kastavski zvončari, bećarac, klapsko pjevanje Marke su izdane u arčićima od 8 maraka te u zajedničkom arčiću od 4 marke i 5 privjesaka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv bloka: alka ukomponirana u broj 300 Prigodni poštanski blok čini jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). |
| Datum: | 27.7.2015. |
Ostale marke u ovoj seriji:
 |  |  |  |
