SVJETIONICI 2015. - GREBENI

Grebeni

Južno od otočića Dakse prostiru se u polukružnoj formaciji hridi Grebeni. Od najistočnije hridi u nizu do obale pruža se za plovidbu opasan podmorski prag. Zbog toga je ova lokacija odabrana za gradnju svjetionika. Na površinom najvećoj hridi 1872. godine sagrađen je svjetionik. Gradnja je tekla usporedno s gradnjom svjetionika na Daksi. Svjetionik Grebeni svjetlosnim snopom koji se vidi 10 nautičkih milja daleko obilježava plovni put do obalnog svjetla na rtu Bezdanj otoka Koločepa. Svjetionik je danas potpuno obnovljen i koristi se i u turističke svrhe. Zgrada je prizemnica s visokim potkrovljem s kojeg se uzdiže četverokutna kula. Svjetlo u kuli rotira na nadmorskoj visini od 26 metara. U prizemlju je 107 četvornih metara stambenog prostora, a u potkrovlju dodatnih 55 četvornih metara. Premda su hridi Grebeni ukupne površine 2200 četvornih metara, tek su neki dijelovi dostupni. Nagib najvećim dijelom površine hridi potpuno onemogućuje pristup s mora. Iznimka je lokacija na kojoj je sagrađen pristan na sjevernoj strani hridi. Do male terase pred svjetionikom vode kamene stube ukopane u stijenu. Stoga su aktivnosti svjetioničara i članova njihovih obitelji bile svedene na ograničeni prostor. Svjetionik Grebeni danas je jedan od turističkih simbola Dubrovnika. Solarni paneli osiguravaju potrebnu energiju, a kišnica puni cisternu pod zgradom. Svjetlo je automatizirano i pod daljinskim nadzorom tako da je turistima tijekom boravka na Grebenima osigurana potpuna intima. Podmorje Grebena krasi raznovrsna podmorska vegetacija koja porubljuje spletove procjepa i manjih podmorskih špilja. U ovim procjepima lebde jata malih crvenih riba, jera. Morske struje oko Grebena raznose planktonsku masu koja privlači jata sitne ribe koja ujesen slijede i veće, pelagijske, ribe.

prof. dr. sc. Neven Šerić