SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Marka je izdana u arcima od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC). S ciljem suzbijanja pušenja kao glavnog čimbenika rizika za nastanak niza bolesti koja su uzrok prijevremenog umiranja, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31. svibnja Svjetskim danom nepušenja. Svake godine dan je širom svijeta posvećen različitim preventivnim aktivnostima. Na međunarodnom planu ove godine naglasak je stavljen na suzbijanje pasivnog pušenja. U Hrvatskoj je ove godine kao jedan od načina skretanja pozornosti javnosti, a osobito mladih, na važnost odabira nepušenja kao zdravijeg načina življenja, povodom Svjetskog dana nepušenja proveden natječaj u svim osnovnim i dijelu srednjih škola za najbolje likovno rješenje i najbolje slogane usmjerene upozorenju na rizike po zdravlje vezane uz pušenje i potrebu osiguranja zraka bez duhanskog dima. Od oko 1000 učeničkih radova odabrano je najuspjelije likovno rješenje koje je poslužilo kao predložak za prigodnu poštansku marku, koja će biti puštena u promet prigodom Svjetskog dana nepušenja i upozoravati mlade na štetnost pušenja, poticati pušače da prestanu pušiti, te zajednicu na osiguranje prostora bez duhanskog dima. Posljednjih desetljeća brojne velike studije u svijetu ispitivale su učinke pušenja na zdravlje i potvrdile da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, i to posebice pušenje cigareta, ali i izlaganje duhanskom dimu putem pasivnog pušenja, znatno doprinose obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Duhanski dim naime sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih - nikotin - povećava broj otkucaja srca, povisuje krvni tlak i dovodi do stiskanja malih krvnih žila, a dugoročno izaziva ovisnost. Za 49 sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni čimbenik rizika za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše. Duhanski dim sadrži i iritanse koji oštećuju dišni sustav i dovode do kroničnog bronhitisa i emfizema. Udisanje duhanskog dima (pasivno pušenje) u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijih infekcija dišnog sustava. U odraslih pušenje je i čimbenik rizika za ulkusnu bolest. Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima je i ugljični monoksid koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik, što značajno smanjuje opskrbu organizma kisikom. To je osobito štetno za osobe sa srčanim bolestima. U trudnoći smanjuje opskrbu ploda kisikom, što predstavlja rizik za razvoj čeda. Stoga majke koje puše češće rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt češća je u novorođenčadi i dojenčadi izložene duhanskom dimu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrtnosti od raka bronha i pluća, 45-50% smrtnosti od ostalih zloćudnih novotvorina, 20-25% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 75-80% smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća. U muškaraca i žena ukupno 15% smrti od bolesti srca i krvnih žila i 30% smrti od zloćudnih novotvorina vezano je uz pušenje. Duhanski dim ima štetni utjecaj i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim (pasivno pušenje). Primjerice 25% veći je rizik umiranja od koronarne bolesti i 30-35% je veći rizik obolijevanja od raka bronha i pluća u nepušača koji su izloženi duhanskom dimu, nego u nepušača koji nisu izloženi pasivnom pušenju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije danas u svijetu puši preko milijardu ljudi, a 3,5 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja i ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, za 30 do 40 godina umirati će 10 milijuna ljudi godišnje od bolesti vezanih uz pušenje. U Hrvatskoj je praktički svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje umire godišnje 12.000-14.000 osoba.