DVORAC U KLENOVNIKU – nekad dvorac grofova Drašković, danas bolnica

Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci Dvorac u Klenovniku, nedaleko od Varaždina i Trakošćana, jedan je od najstarijih i najvećih hrvatskih dvoraca. Izgrađen je početkom 17. stoljeća u blizini srednjovjekovnoga plemićkoga/feudalnoga grada (burga) koji je kralj Bela IV. 1244. godine darovao varaždinskom županu. Dvorac u Klenovniku jedna je od prvih obnova i prenamjena dvoraca u 20. stoljeću u Hrvatskoj. Obitelj grofova Drašković posjedovala je Klenovnik skoro tri stoljeća – od 1570-ih godina do sredine 19. stoljeća. Gašpar I. (1530.–1585.) bio je prvi vlasnik u obitelji, a podmaršal grof Juraj VI. (1803.–1889.) posljednji je Drašković vlasnik Klenovnika. On je prodao posjed da bi obnovio stari srednjovjekovni plemićki/feudalni grad Trakošćan. Klenovnik je kupio barun Oton Bruck, tada bivši austrijski ministar financija. Nakon njega često se mijenjaju vlasnici jer je dvorac bio prevelik za stalno ili povremeno stanovanje, a troškovi održavanja su bili golemi. Zadnji vlasnik, grof Josip Bombelles, vlasnik dvorca i posjeda Opeka, prodao je dvorac Središnjem uredu za osiguranje radnika u Zagrebu, koji je 1927. u preuređenom dvorcu otvorio sanatorij, bolnicu za tuberkulozu pluća koja se nalazi u dvorcu do danas. Dvorac je dvokatna kasnorenesansno-ranobarokna zgrada pravokutnog tlocrta s unutrašnjim dvorištem, tzv. četverokrilni dvorac, vanjskih dimenzija 58 x 40,5 m. Četiri su glavne etape u razvoju dvorca: početna izgradnja dvorca (1616.); dogradnja sjeveroistočnoga krila (1667.); obnova jugoistočnoga dijela dvorca nakon potresa (1880.) i tri stoljeća nakon izgradnje temeljita obnova i dogradnja dvorca za potrebe bolnice (1927.). O godinama graditeljskih zahvata svjedoče spomen-ploče ugrađene na pročeljima dvorca. Posebnost dvorca jest barokna kapela sv. Antuna, jedna od najljepših i najvrjednijih dvorskih kapela u Hrvatskoj, s očuvanim interijerom i inventarom iz 18. stoljeća. Uz dvorac je podignut veliki pejsažni perivoj, većim dijelom sačuvan do danas. Akademik Mladen Obad Šćitaroci Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci