100. OBLJETNICA OTKRIĆA KRAPINSKOG PRAČOVJEKA (DRAGUTIN GORJANOVIĆ-KRAMBERGER)

Marke su tiskane u sutisku u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta pustila je u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), te list prvog dana. Motiv: 4.00 Kn, lik Dragutina Gorjanovića-Krambergera, fragmenti kostiju koje je pronašao na nalazištu u Krapini. STOTA OBLJETNICA OTKRIĆA KRAPINSKIH NEANDERTALACA Godine 1899., dana 23. kolovoza, podno "briega Hušnjakovo" u Krapini, Dragutin Gorjanović-Kramberger, priznati hrvatski prirodoslovac -geolog i paleontolog- u iskopinama "žeženog" pijeska otkrio je "čudne kosti" - koštane ostatke pračovjeka, tragove ognjišta, kremene izrađevine i mnogobrojne kosti pretpotopnih životinja, koje su mu govorile o izuzetnoj, velikoj, diluvijalnoj starosti tog pretpovijesnog nalazišta. Već po prvim iskopavanjima krapinskoga nalazišta, a ona su trajala sve do 1905. godine, i svestranoj obradi i izučavanju dragocjenih nalaza, Gorjanović-Kramberger zaključio je kako ti paleontološki i arheološki ostaci potječu iz razdoblja paleolitika - starijeg kamenog doba, a pripadaju neandertalskom pračovjeku koji je tu živio u posljednjem velikom međuledenom dobu, ili danas znamo, u doba prije 130 tisuća godina. Zbirka krapinskog pračovjeka najveća je paleontološka zbirka ikad prikupljena na nekom neandertalskom staništu i ona je dokaz i izvorište mnogih znanstvenih informacija o pretpovijesnim ljudima Europe. Zbirka sadrži ostatke različitih dijelova tijela, sve od lubanjskih kostiju do kostiju stopala. Skoro devet stotina više ili manje cjelovitih kostiju pripadale su desetinama različitih jedinki, muškim i ženskim osobama i različitoj životnoj dobi. Uz ostatke kostiju pračovjeka zbirka sadrži i ostatke njegovih kamenih izrađevina, najčešće su to kremena strugala i nožići koji se pripisuju musterijenskoj kulturi neandertalaca. Mnoge kosti izumrlih životinja svjedoče o znatnim mijenama krajolika, ali nam isto tako govore o neandertalcu kao vještom lovcu i nomadu. Zbirka krapinskog pračovjeka čuva se u Dragutin Gorjanović-Krambergerovu Geološko-paleontološkom odjelu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i ona je svakako najdragocjeniji fundus hrvatske prirodne baštine i dio svjetskog spomeničkog blaga. Zajedno s drugim nalazima u Srednjoj Europi ona svjedoči o mnogim regionalnim značajkama evolucije europskih pretpovijesnih ljudi u vremenskom rasponu od gotovo dvije stotine tisuća godina, pa su krapinski neandertalci u tom sklopu, s obzirom na podatke iščitane iz te množine uzoraka, ključna veza i temelj znanstvenih spoznaja o čovjeku geološke prošlosti.