15. OBLJETNICA ČLANSTVA HRVATSKE U NATO-u

Nakon uspostave demokracije prije više od tri desetljeća, Hrvatska je, uz pristupanje Europskoj uniji, odredila članstvo u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) kao jedan od svojih strateških prioriteta u ostvarivanju nacionalnih interesa i uspostavi sigurnosnih uvjeta za kontinuirani razvoj i snaženje hrvatske države i društva. Nakon pobjede nad agresorom i obrane slobode i demokracije u Domovinskom ratu, Hrvatska je počela svoj put prema ovom političko-vojnom i obrambenom savezu kao ključnom činitelju mira i sigurnosti na euroatlantskom prostoru i kao zajednici slobodnih i demokratskih država koje dijele iste vrijednosti. Nakon pozivnice za članstvo u travnju 2008. na sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu te kraćih pregovora o pristupanju, u Bruxellesu je 9. srpnja 2008. potpisan hrvatski Pristupni protokol koji je potom ratificiran u parlamentima država članica Saveza. Nacionalni ratifikacijski instrumenti deponirani su u Državnom tajništvu SAD-a, depozitaru Sjevernoatlantskog ugovora. Hrvatska je postala članicom NATO-a polaganjem svojega ratifikacijskog dokumenta 1. travnja 2009. godine. Kao članica sudjelovala je na sastanku na vrhu Saveza već 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatska zastava podignuta je ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu 7. travnja 2009. godine. Hrvatska je članstvom u Savezu u proteklih 15 godina osnažila svoj međunarodni položaj u sigurnosnom, političkom, gospodarskom i geopolitičkom smislu. Kao srednjoeuropska i podunavska te jadranska i sredozemna država, Hrvatska svojim geostrateškim položajem predstavlja važnu poveznicu ovih europskih regija. Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju politika Saveza i sustavu kolektivnog odlučivanja NATO-a čije jednoglasne odluke odražavaju i hrvatska nacionalna stajališta, prioritete i interese. U proteklih 15 godina Hrvatska se potvrdila kao predana i pouzdana članica NATO-a. Znatnim doprinosom misijama i operacijama NATO-a, kao i sudjelovanjem u jačanju odvraćanja i obrane na istočnom krilu NATO-a Hrvatska ulaže i u vlastitu sigurnost i pokazuje solidarnost. Hrvatska ispunjava svoje međunarodne obveze u stabilizaciji kriznih žarišta, prenosi prethodno stečena znanja, posebice ona stjecana u Domovinskom ratu, razvija sposobnosti vlastitih oružanih snaga tehnološki naprednim, inovativnim rješenjima te jača vlastitu obrambenu industriju. U godini kada Hrvatska obilježava 15. obljetnicu članstva u Savezu, NATO obilježava 75 godina svog postojanja. Ovogodišnja dvostruka obljetnica važan je trenutak i za Republiku Hrvatsku i za NATO u cjelini. Obljetnica hrvatskog članstva potvrda je nastavka snažne hrvatske prisutnosti unutar euroatlantskih sigurnosnih struktura, dok je obilježavanje NATO-ove 75. godišnjice prilika za promišljanje o povijesti i postignućima Saveza te o postojećim i budućim sigurnosnim izazovima. Agresivan rat Rusije protiv Ukrajine ugrozio je europsku sigurnost te promijenio geopolitičke odnose i sigurnosno okruženje Saveza. NATO se, stoga, snažno usmjerio na sveobuhvatan pristup sigurnosti kroz svoje tri temeljne zadaće: obranu i odvraćanje, sprječavanje i upravljanje kriznim situacijama te kooperativnu sigurnost. Danas, možda više nego ikada dosad, NATO nastavlja jačati svoju solidarnost i jedinstvo, temeljeno na snazi transatlantske veze i dijeljenih demokratskih vrijednosti, u svrhu očuvanja mira i sigurnosti. Hrvatska će i kroz NATO nastaviti raditi na očuvanju i snaženju vlastite sigurnosti i stabilnosti europskoga kontinenta u širem smislu te, posebice, jugoistočne Europe, promičući temeljne vrijednosti demokracije i slobode. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske