200 GODINA ARHEOLOŠKOG MUZEJA U SPLITU

Arheološki muzej u Splitu osnovan je 22. kolovoza 1820. godine. To je vrlo važan datum ne samo za hrvatsku arheologiju i čitavu hrvatsku muzejsku djelatnost nego i za grad Split, cijelu regiju, ali i za čitavu Republiku Hrvatsku. Ujedno, Arheološki muzej u Splitu najstarija je muzejska institucija u jugoistočnoj Europi. Zgrada muzeja nije se odmah nalazila na današnjem mjestu, već je do 1868. postojala zgrada koja se naslanjala na istočni zid Dioklecijanove palače, od koje danas ništa nije sačuvano. Današnja muzejska zgrada sagrađena je netom pred Prvi svjetski rat. U ožujku 1912. počela je gradnja novog Muzeja prema nacrtima bečkih arhitekata Augusta Kirsteina i Friedricha Ohmanna, koja je trajala do lipnja 1914. godine. Time je zgrada Arheološkog muzeja u Splitu, uz zgradu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu iz 1888. i djelomično Strossmayerove galerije starih majstora HAZU iz 1880., postala najstarija zgrada namjenski, tj. isključivo građena za neki muzej u Hrvatskoj. U novoj zgradi uređena je velika izložbena dvorana za manje predmete, vrt s lapidarijem bio je predviđen za kamene spomenike, dok su u podrumu bili depoi. Raspoloživi prostor zadovoljavao je potrebe Muzeja sve do šezdesetih godina 20. stoljeća kada se počelo razmišljati o njegovu proširenju gradnjom nove zgrade u stražnjem vrtu. Sve do 1910., kada je osnovan Etnografski muzej, u Splitu nije bilo druge muzejsko-galerijske ustanove osim Arheološkog muzeja, pa su u njemu sabirana i ona svjedočanstva naše prošlosti koja mu inače po tematici ne bi pripadala, marom njegovih ravnatelja koji su bili zainteresirani ne samo za arheologiju nego i za povijest, stare i rijetke knjige, karte, arhivalije, umjetnine itd. Godine 1878. Mihovil Glavinić i Josip Alačević pokreću muzejsko glasilo Bullettino di archeologia e storia dalmata čiji je program, kako kažu, sadržan već u naslovu časopisa, a to je arheologija i povijest Dalmacije. Bullettino je počeo izlaziti na talijanskom jeziku. Iako hrvatski nije bio isključen s njegovih stranica, talijanski se zadržao sve do kraja Prvog svjetskog rata, a onda je 1920. pohrvaćen u Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (sv. XLIII). Sljedeća promjena naslova uslijedila je 2005. kada se časopis pojavljuje pod nazivom Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (sv. 98) te u novom dizajnu i većem formatu. Godine 2014., od broja 107., časopis vraća svoje staro prepoznatljivo ime – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Muzejsko glasilo najstarije je i najvažnije strukovno arheološko glasilo u Republici Hrvatskoj i prema normativima struke pripada mu status A1, što znači najviši znanstveni rang. dr. sc. Ante Jurčević ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu