325. OBLJETNICA HRVATSKOG SVEUČILIŠTA

Motiv: Stari rektorski lanac, zgrada hrvatskog Sveučilišta i pečat s povelje cara Leopolda I. Počeci visokoškolske nastave u Hrvatskoj vezani su uz dolazak isusovačkog reda u Zagreb i otvaranje njihove gimnazije 1607. Uz nju isusovci 1662. osnivaju i Akademiju za višu nastavu filozofije, a car Leopold I. svojom poveljom od 23. rujna 1669. upravo toj Akademiji podjeljuje sva prava i povlastice kakve uživaju sveučilišta osnovana "u granicama njemačkog carstva i nasljednim pokrajinama našim kao što su sveučilišta u Koelnu, Beču, Mainzu, Ingolstadtu, Pragu, Olomoucu, Grazu, Trnavi i Košicama". Među inima bilo je to i pravo dodjeljivanja završnih stupnjeva. Proglašenjem u Hrvatskom saboru 1671. carska povelja pravno je osnažena. No ta Akademija, s teološkim i filozofskim fakultetom, djelovala je tek do 1773. tj. do ukidanja reda Družbe Isusove. Nakon ukidanja isusovačkog reda austrijska se država sve jače upliće u izgradnju školstva, a sve u skladu s politikom centralizacije i germanizacije Carstva. Tako je tek 1776. otvorena u Zagrebu Akademija znanosti koja je do 1850. jedina visokoškolska ustanova u Hrvatskoj. U njenom su okviru bili Teološki, Filozofski i Pravni fakultet. Iako na Akademiji Matija Smodek počinje 1832. predavati hrvatski jezik, a od 1846. Vjekoslav Babukić vodi katedru hrvatskog jezika, nastava se sve do 1848. izvodila na latinskom jeziku. Godine 1850. austrijskom reorganizacijom školstva i takvo hrvatsko sveučilište biva ukinuto, pa od 1860. Hrvatski sabor i ostale domoljubne snage počinju pripreme za ponovno otvaranje Sveučilišta. Odluku Sabora iz 1861. kralj je potvrdio 8. travnja 1869, a Sveučilište je svečano otvoreno 1874. U sastavu je imalo Pravni, Filozofski i Bogoslovni fakultet, a prvi rektor mu je bio Matija Mesić. Zagrebačko sveučilište broji danas 33 fakulteta, visokih škola i akademija sa 47.000 studenata i 3.500 nastavnika. Hrvatska pošta i telekomunikacije pustile su u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i list prvog dana.