ALPE ADRIA - POTOPLJENI BRODOVI JADRANA (blok)

Jadransko more sinonim je razvijenog turizma, čistoće, odnosno ljepote prirodnog okružja, predivnih plaža i opuštenosti. Tek rijetki međutim znaju kako jadranski akvatorij može ponuditi i neke druge doživljaje, kao što su nasukani brodovi, podmornice te razna druga plovila. Ili, kako se ističe u jednom promidžbenom oglasu za ronilački turizam: «Susreti s olupinama jedinstven su doživljaj, jer svaki brod nosi neku zanimljivu povijesnu priču. Svaka olupina vezana je uz neku tragediju, svaka je priča spomenik nečijoj hrabrosti ili, pak, površnosti... Idila podvodne tišine i ljepote morskog cvijeća, slažu se svi koji su barem jedanput dotaknuli dubine Jadrana, neopisiv su doživljaj. Jer, bacajući znatiželjan pogled s morske pučine, onaj tko nije zaronio zasigurno ne može niti naslutiti čari koje pruža druženje s jatima riba i tisućama biljnih vrsta skrivenih pod olupinama potonulih galija.» Iako ne postoji konačan registar potonulih brodova u Jadranu, zna se da je Jadran najbogatije more u svijetu kad je riječ o olupinama. Prema nekim podatcima u Jadranskom moru ima oko 15.000 potonulih plovila. Posebnost doživljaja u istraživanju podmorja čine i podvodni muzeji s amforama… Takva vrsta turizma pruža ne samo avanturističko uzbuđenje nego i aktivan odmor te učenje o povijesti i kulturi novog odredišta koje se nalazi ni manje ni više nego pod morem! Hrvatska se dosad uglavnom oslanjala na masovni obalni, tj. kupališni turizam, na kojem je stvorila prilično snažan identitet turističke zemlje. No osim toga Hrvatska posjeduje nesumnjivo bogatstvo u ostalim resursima, koji se mogu iskoristiti u turističkoj ponudi. Najveće je blago vjerojatno u materijalnoj i nematerijalnoj kulturi, koja obuhvaća ne samo ostatke prošlosti već sagrađene baštine, kao i suvremene umjetničke izričaje, nego i stil prošlog, odnosno sadašnjeg života ljudi na određenom prostoru. U tom je smislu potencijalno visoko konkurentan u razvitku kulturnog turizma koji je danas, prema podatcima Svjetske turističke zajednice, jedna od najbrže rastućih vrsta turizma. Suvremene turiste odlikuje individualnost, relativno visok stupanj naobrazbe, veće platežne mogućnosti, želja za iskustvom i aktivnim odmorom te vlastitom edukacijom, kao i otkrivanjem autentičnih novina koje nudi pojedino odredište. U tom smislu svaka zemlja s drukčijom turističkom ponudom od ostalih ima prednost na danas vrlo konkurentskom turističkom tržištu, a širenje ponude kakva odredišta na podmorske lokalitete zasigurno nudi svojevrsne specifičnosti. Jedna od posebno zanimljivih podvrsta kulturnog turizma je arheološki turizam. On se općenito definira kao alternativni oblik kulturnog turizma kojem je cilj promidžba strasti za povijesnom arheologijom, odnosno zaštitom povijesnih lokaliteta. «Kopanje» po prošlosti suvremenom turistu pruža jedinstvenu priliku za otkrivanje pojedinog odredišta i često potpuno zadovoljava njegove potrebe za aktivnim odmorom, učenjem, autentičnošću i individualnim iskustvom. Tako posjetitelj nije samo običan turist nego i «šegrt» povijesnih znanosti. «Arheologija je potraga za činjenicama… ne istinom. Ako tražite istinu, predavanja dr. Tyreeja su na kraju hodnika», govorio je Indiana Jones. Naime, svaki novi pronađeni materijalni dokaz predstavlja trenutak koji može promijeniti povijest i naša saznanja o njoj. To arheološki turizam čini osobito uzbudljivom aktivnošću koja pruža jedinstveno iskustvo. Indiana Jones ušao je u kraljevstvo kristalne lubanje, a mi možda imamo priliku zaroniti u bogatu prošlost jadranskog akvatorija i otkriti jedan sasvim novi svijet potopljenih, ali još uvijek živih brodova! D4? Promašaj! E6? Pogodak! Tromotorac potopljen! Daniela Angelina Jelinčić