Šifra: 331779 Artikl je dostupan
Cijena: 0,41 €
Broj: | 1137 |
---|---|
Vrijednost: | 3,10 kn |
Dizajn: | Luka Juras, dizajner iz Zagreba |
Veličina: | 29,82 x 35,50 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 19.4.2018. |
Naklada: | 100 000 |
Marin Getaldić smatra se najvažnijim hrvatskim matematičarem i fizičarem s prijelaza 16. u 17. stoljeće i pripada grupi hrvatskih znanstvenika iz slavne Dubrovačke Republike koja je svojim uređenjem i snagom omogućila procvat znanosti i kulture u skladu s gibanjima u ostatku renesansne Europe.
Marin Getaldić smatra se najvažnijim hrvatskim matematičarem i fizičarem s prijelaza 16. u 17. stoljeće i pripada grupi hrvatskih znanstvenika iz slavne Dubrovačke Republike koja je svojim uređenjem i snagom omogućila procvat znanosti i kulture u skladu s gibanjima u ostatku renesansne Europe. Getaldić je izradio parabolično zrcalo opsega dva metra s kojim je mogao u žarištu doseći temperaturu do 1500 °C i koje se danas čuva u Državnome pomorskom muzeju u Londonu. Po njegovu nadimku Bete danas se zove Betina špilja kod Dubrovnika u kojoj je izvodio pokuse. Poznavao je mnoge istaknute znanstvenike svoga vremena, pa je tako prijateljevao s francuskim matematičarem Françoisom Vièteom dajući znatan doprinos razvoju njegove algebarske metode te se redovito dopisivao s talijanskim matematičarem, fizičarem i astronomom Galileom Galileijem. Marin Getaldić rodio se 2. listopada 1568. u uglednoj plemićkoj obitelji čiji se korijeni i velik obol u javnome, kulturnom i znanstvenom životu Dubrovnika mogu pratiti kroz osam stoljeća. Svoje osnovno obrazovanje stekao je kod franjevaca, a zatim pohađa i dubrovačku gimnaziju koja je svojom organizacijom i brojnim predavačima iz talijanskih znanstvenih i kulturnih središta bila na visokoj razini. Nakon školovanja sredstva za život osigurava službom za Dubrovačku Republiku, a posebno važan trenutak u njegovu životu nastupa 1595. odlaskom na višegodišnje putovanje prilikom kojega uspijeva posjetiti brojna europska znanstvena sjedišta i povezati se s mnogim znanstvenicima. U Dubrovnik se vraća 1603. i preuzima vrlo odgovorne javne dužnosti zbog čega nije mogao u mjeri u kojoj je to želio pratiti najnovija znanstvena događanja. Objavio je sedam djela od kojih je glavno i najvažnije njegova knjiga O matematičkoj analizi i sintezi. U njoj se Getaldić, ispravno prepoznajući važnost Vièteova rada, uključuje u razvoj algebre koji će dovesti do njezine korjenite reforme približujući se ujedno utemeljenju analitičke geometrije. Oženio se kasno, u 53. godini, imajući sa svojom ženom Marijom Sorkočević tri kćeri. Nažalost, Marija je umrla brzo nakon poroda, a Marin Getaldić, pogođen tugom i oslabljen bolestima, umire 1626., samo pet godina nakon vjenčanja. dr. sc. Osor Slaven Barišić, institut za fiziku