BIRDPEX – zaštićene vrste ptica, plosnatokljuni žalar

Plosnatokljuni žalar (Calidris falcinellus) Plosnatokljuni žalar pripada relativno velikoj grupi malih do srednje velikih ptica koje se nazivaju ćurlini, također i šljukarice, a karakteriziraju ih duge noge i kljunovi prilagođeni načinu života uz muljevite pličine i pješčane obale. Ondje se hrane beskralješnjacima skrivenim u mulju, odnosno pijesku. Zbog relativno male zastupljenosti takvih staništa u Hrvatskoj ove ptice nisu osobito brojne u našoj zemlji, dok su na sjevernim obalama europskoga kontinenta česte i žive u velikim jatima. Ćurlini su poznati kao vrhunski letači koji na seobenim putovanjima prelijeću goleme udaljenosti. Plosnatokljuni žalar relativno je maleni ćurlin, dug svega 16 do 18 cm. Poput većine ćurlina neupadljiva je sivo-smeđe-bijelog ruha. Gnijezdi se u subarktičkim nizinama na sjeveru tundre, od Skandinavskog poluotoka na zapadu, gdje je najbrojniji, pa mjestimično duž sjevernog Sibira i gotovo do krajnjeg istoka kontinentalne ploče. U tundri zauzima vlažna staništa poput cretova i drugih tipova tresetišta. Na seobi se pojavljuje na plitkim muljevitim obalama uz jezera, u morskim lagunama i plitkim močvarnim staništima. U Hrvatskoj je preletnica – neredovito se i u malom broju viđa za vrijeme jesenske seobe. Tako je, na primjer, od 2005. do 2016. u Hrvatskoj zabilježeno samo sedam ovih ptica, uglavnom na odmorištima duž jadranske obale poput Kolanskog blata, ninske solane i ušća Neretve. Zimuje na morskim obalama u područjima s izraženom izmjenom plime i oseke, na iznimno širokom prostoru od istočne Afrike, duž južnih obala Arapskog poluotoka, Indije, Šri Lanke, jugoistočne Azije, Filipina, Indonezije i Australije. Na zimovalištima provede oko pola godine. Ovaj mali kozmopolit za putovanje između gnjezdilišta i zimovališta, koje iznosi više od 6000 km, potroši oko jednog mjeseca u proljeće te oko dva mjeseca ujesen. Preostala tri mjeseca u godini iskoristit će za gniježđenje i brzo podizanje troje do četvero mladunaca tijekom kratkoga arktičkog ljeta. Davor Ćiković, znanstveni suradnik Zavod za ornitologiju, HAZU