BORBA PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA – Globalna suša

Prema meteorološkim mjerenjima Zemlja prolazi kroz velike klimatske promjene. One su najvećim dijelom uzrokovane ljudskim aktivnostima, uglavnom zbog rastućih emisija stakleničkih plinova, a odvijaju se mnogo brže nego što se očekivalo. Učinci ovih promjena su razorni, a jedna od značajnih posljedica jest i globalna suša. Pregled globalne suše iz rujna 2024., koji je objavio Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC), pokazuje ozbiljnost anomalija temperature i padalina. Rekordne temperature i niske količine padalina utječu na produkciju hrane, život i proizvodnju energije u mnogim regijama svijeta. U srpnju 2024. globalne temperature dosegle su dosad neviđene razine, srušivši povijesne rekorde s prosjekom od 17,16 °C. Ova ekstremna vrućina dovela je do isparavanja vode iz tla, a to je u kombinaciji s neuobičajeno niskim razinama kiše uzrokovalo da veliki riječni slivovi poput Amazone, La Plate i Zambezija imaju protok vode niži od uobičajenog, što je imalo devastacijski učinak na ekosustave, ali i gospodarstva koja ovise o njima. Suše, zajedno s toplinskim valovima, imaju ogroman utjecaj na prinos usjeva u nekoliko regija Europe, južne Afrike, Srednje i Južne Amerike te jugoistočne Azije. Poljoprivrednici u područjima pogođenim dugotrajnim sušama suočavaju se sa smanjenim urodom i propadanjem usjeva, što ima učinak na njihove prihode, ali i lokalna gospodarstva. S druge strane, rijeke, jezera i rezervoari vode presušuju kao rezultat kombinacije dugotrajnog nedostatka kiše i velikog isparavanja uzrokovanog visokim temperaturama. Stanja alarmantno niskog vodostaja ugrožavaju poljoprivredu, zalihe pitke vode, transport i proizvodnju hidroenergije. Ako se nastave uvjeti ekstremnih suša, izazvani klimatskim promjenama, brzo mogu gurnuti milijune ljudi u mnogim regijama svijeta u krizne situacije koje mogu imati ozbiljne posljedice: izazvati masovne migracije zbog nestašice pitke vode i hrane, odnosno destabilizirati gospodarstva, što u konačnici može imati za posljedicu ratne sukobe. U svjetlu pogoršanja sušnih uvjeta, međunarodna suradnja i pravovremene intervencije ključni su za borbu protiv klimatskih promjena – suša. Sustavi ranog otkrivanja poput praćenja suše mogu poljoprivrednicima i kreatorima politika pružiti dokaze koji podupiru i ubrzavaju predviđanja i odgovor na sušu. Korištenje usjeva otpornih na sušu koji troše manje vode i bolje podnose toplinu može pomoći u smanjenju gubitaka prinosa, posebno u kombinaciji s tehnikama agrošumarstva, konzervacijskom obradom tla i plodoredom. Učinkovito upravljanje vodom, primjerice smanjenje gubitka vode kroz opskrbne cjevovode, poboljšani održivi sustavi navodnjavanja i ulaganja u skupljanje kišnice i desalinizaciju, mogu doprinijeti izgradnji društva otpornog na dugotrajnije suše. Klimatske promjene će na bilo koji način utjecati na svaku osobu, u svakoj zemlji na svakom kontinentu, stoga je nužno pravovremeno osvijestiti ove činjenice i aktivno se uključiti u borbu protiv ovog izazova modernog doba. Prof. dr. sc. Ivančica Ternjej