ČIPKA NA BATIĆE, LEPOGLAVSKA ČIPKA

LEPOGLAVSKA ČIPKA
Najpoznatija čipka na batiće svoje je ime dobila po mjestu Lepoglava, koje se nalazi u Varaždinskoj županiji, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Lepoglavi se u 19. i 20. stoljeću izrađivala čipka na batiće različitih tehnika i motiva. Već krajem 19. stoljeća tamošnje čipkarstvo postaje dijelom socijalne politike, tj. organizirane kućne proizvodnje, kojom se nastojalo seljankama osigurati dodatan prihod. Novi zamah u lepoglavskom čipkarstvu započinje 1930-ih godina dolaskom Danice Brössler (1912. – 1993.), koja će se u kratkom vremenu profilirati kao vrsna dizajnerica i učiteljica čipkarstva. Danica Brössler je nakon propitivanja tržišta i proučavanja europskog čipkarstva promijenila dotadašnju tehniku i motive te stvorila prepoznatljivu čipku koja se prema tehnološkim karakteristikama može svrstati u hrvatsku varijantu čipke Duchesse. To je vrsta fine čipke od vrlo tankoga konca, spojenih cvjetnih motiva izvedenih različitim prepletima i listićima s plitkim reljefnim rebrima. Čipke izrađivane ovom tehnikom služile su u izradi ili za ukrašavanje odjevnih predmeta, rublja i kućnog tekstila. Danica Brössler je u Lepoglavi, od 1931. do 1942. godine, organizirala rad čipkarica koji se temeljio na principima humanog rada. To je razdoblje bilo i „zlatno doba“ lepoglavskog čipkarstva, jer je autorica 1937. godine dobila diplomu Svjetske izložbe u Parizu za nacrte te medalju i diplomu za nacrte izloženih čipaka 1938. godine na Obrtnoj izložbi u Berlinu. Posljednja dva desetljeća briga za gotovo zamrlo lepoglavsko čipkarstvo pojačana je i osnažena nizom projekata, a 1997. godine utemeljen je i lepoglavski Međunarodni festival čipke. Čipkarstvo ima veliku važnost za lokalnu zajednicu, pa je batić s namotanim koncem, uz pavlinski simbol crnoga gavrana, prikazan i u gradskom grbu. Zbog značenja i uloge na lokalnoj i nacionalnoj razni, lepoglavsko je čipkarstvo 2009. godine, zajedno s paškim i hvarskim, upisano na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Dr. sc. Tihana Petrović Leš