ČIPKA NA BATIĆE, SEVILJSKA ČIPKA

SEVILJSKA ČIPKA

Prepoznajući umjetničke i kulturne vrijednosti koje povezuju Španjolsku i Hrvatsku, poštanske uprave obiju zemalja pripremile su zajedničko izdanje posvećeno čipki na batiće. Hrvatska marka prikazuje lepoglavsku čipku, a španjolska seviljsku, obje iz prve polovine 20. stoljeća. Posebna karakteristika ovog izdanje je da obje marke u svojem dizajnu imaju perforacije koje izgledaju kao prava čipka. Napravljena od svilenog, lanenog, pamučnog, zlatnog ili srebrnog konca, čipka je nastala i razvijala se u Europi, šireći se po cijelom kontinentu. Premda njezinu starost nije moguće odrediti, postala je popularna u ranom 16. stoljeću kada je to delikatno tkanje postalo važan dio europske kraljevske dvorske odjeće. Italija i Flandrija specijalizirale su se u proizvodnji, prodaji i distribuciji najnovije čipkarske mode, koju su potom preuzimale i druge zemlje. Kao jedna od dekorativnih umjetnosti, čipka se razvijala u skladu s umjetničkim stilovima svakog razdoblja, te tako možemo identificirati venecijansku, renesansnu, baroknu, rokoko, secesijsku ili suvremenu čipku. Čipka na batiće zahtijeva jastučić koji podupire uzorak, pribadače koje ga drže na mjestima označenim uzorkom te drvene batiće koji se koriste za namotavanje konaca. Hrvatska ima bogatu povijest izrade čipke na iglu i čipke na batiće. Ta je tradicija osobito izražena u Lepoglavi, gradu na sjeveroistoku Hrvatske u kojem se svake godine održava Međunarodni festival čipke. Čipku prikazanu na marki izradila je Danica Brössler, poznata hrvatska čipkarica. Postoje dokazi o postojanju španjolske čipke koji sežu u kasno 15. i rano 16. stoljeće kada su umješne ruke stvorile izvorni stil poznat kao punto español („španjolski punat“). Seviljsku čipku prikazanu na marki izradila je Cándida García, učiteljica koja je kreirala nove modele na temelju onih izrađivanih u Andaluziji od 17. stoljeća poznatih kao čipka s dvanaest batića. Uzorci su se izrađivali za svakog naručitelja, koristili su se samo jednom, a potpisivala ih je osoba koja ih je izradila. Yolanda Estefanía Biblioteka Muzeja pošte i telegrafa