DAN MARKE – 100. OBLJETNICA PRVE HRVATSKE PRIGODNE MARKE

29. LISTOPAD 1918.“ PRVO JUBILARNO (PRIGODNO) IZDANJE HRVATSKIH MARAKA PRIGODNO IZDANJE U SPOMEN NA PROGLAŠENJE NEZAVISNOSTI HRVATSKE OD AUSTRO-UGARSKE Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) nastala je potkraj I. svjetskog rata, koji je završen 11. studenog 1918., u procesu raspada Austro-Ugarske Monarhije, koja je bila temeljena na prevlasti dvaju najbrojnijih i ekonomski najmoćnijih naroda. Monarhija je bila iznutra razdijeljena međunacionalnim suprotnostima, slomljena unutrašnjim revolucionarnim događajima, kao i porazom od sila Antante. Zakašnjelo obećanje cara i kralja Karla I. (IV.) izneseno 16. listopada 1918. o preuređenju austrijskog dijela Monarhije u „savez slobodnih naroda“ došlo je u trenutcima kada su diplomatskim pregovorima velikih sila već bili iskrojeni novi europski zemljovidi. Narodno vijeće SHS je 19. listopada 1918., odbijajući ponudu cara i kralja Karla I. (IV.) o federalizaciji austrijskog dijela Monarhije, objavilo da „od ovog časa, opunomoćeno od svih narodnih stranaka i grupa, preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike“. Narodno je vijeće nastupilo kao političko predstavništvo svih Slovenaca, Hrvata i Srba koji su živjeli u jugoistočnim dijelu Austro-Ugarske Monarhije, koja je prema tadašnjoj političko-teritorijalnoj podjeli obuhvaćala Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu, Istru, Trst, Goricu, Kranjsku, Štajersku, Korušku, Bačku, Banat, Baranju te ostale krajeve jugozapadne Ugarske. Hrvatski sabor donio je na sjednici održanoj 29. listopada 1918. zaključak da se „svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrijske s druge strane, razrešavaju“ te da „Dalmacija, Hrvatska, Slavonija sa Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupaju u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi“. Dan prije, 28. listopada 1918., proglašene su republikama Čehoslovačka i Poljska. Na temelju odluke Hrvatskog sabora pristupilo se uspostavljanju unutrašnjopolitičkog reda i stabilnosti te reorganizaciji javnih ustanova. Ustrojeno je Generalno ravnateljstvo za poštu, brzojav i telefon na čije je čelo imenovan povjerenik Cezar Akačić. U svom mandatu proveo je reorganizaciju poštanskog sustava koji je obuhvaćao oko 460 poštanskih ureda. Proveo je nacionalizaciju zatečenih mađarskih maraka te izdavanje poštanskih maraka nove države. Prva hrvatska poštanska marka, prigodno izdanje u spomen na proglašenje neovisnosti Hrvatske o Austro-Ugarskoj, „29. listopad 1918.“, puštena je u optjecaj 29. studenog 1918. godine. Idejno rješenje marke dali su akademski slikari Srećko Sabljak (crtež roba koji kida lance sužanjstva) i Rudolf Valić (okvir marke sa simbolima narodne ornamentike, grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te tekstova: u gornjem dijelu kratice SHS između kojih je riječ HRVATSKA; 29. listopad 1918.; te u donjim kutovima nominalna vrijednost). Marke su u tehnici kamenotiska otisnute u Zemaljskoj tiskari Zagreb u arcima od 100 maraka. Iako je tokom pripreme izdanja bilo prijepora oko nominala i naklade, marke su izdane u sljedećoj nakladi i vrijednostima: • 10 filira, crvena: 30 000 primjeraka • 20 filira, ljubičasta: 30 000 primjeraka • 25 filira, modra: 25 000 primjeraka • 45 filira, sivozelena: 15 000 primjeraka. Marke su distribuirane u 234 poštanska ureda diljem Hrvatske i Slavonije, bez Dalmacije. U gradu Zagrebu prodavane su u glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici, u pošti na Glavnom željezničkom kolodvoru te na Gornjem gradu. Prema novinskim napisima iz onog vremena te filatelističke literature vidljiv je izniman interes javnosti za ovo izdanje. Tako su tadašnje novine pisale: „U Zagrebu se u osam sati u jutro počelo prodavati marke, a već u sedam sati u jutro stajale su na stotine ljudi pred glavnom i drugim poštama. Red se protezao od ulaza u poštu pa do današnje kavane Johann Franck na Trgu bana Josipa Jelačića 9. Na glavnoj pošti (Jurišićeva) bilo je otvoreno šest prozora, a u ostalima po tri šaltera koji su prodavali isključivo jubilarne marke. Marka od 45 filira bila je već u 10 sati rasprodana, te su sabirači koji su htjeli imati potpune serije plaćali za nju i do 10 kruna (22 puta više). O podne morali su se zatvoriti poštanski uredi jer je navala postala po život pogibeljna. Prodaja je nastavljena uz asistenciju Narodne straže i Akademske garde. U četiri sata poslije podne nisu se više ni na jednoj pošti mogle dobiti jubilarne marke.“ Ovogodišnje izdanje Dana marke svojim koloritom, odgovarajućim nominalnim vrijednostima i (djelomično) motivom podsjetnik je na to jubilarno izdanje čija je svrha bila ostati uspomena na oslobođenje Hrvatske od mađarskog jarma, jer je poštanska marka „glasnogovornica“ zemlje koja je izdaje. Danijel Prerad, diplomirani novinar