Šifra: 365271 Artikl je dostupan
Cijena: 0,72 €
Broj: | 1487 |
---|---|
Vrijednost: | 0,72 Eur |
Dizajn: | Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba |
Veličina: | 35,50 x 29,82 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 29.4.2024. |
Naklada: | 25.000 po motivu |
Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Virovitici, a studij kompozicije 1951. kod S. Šuleka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu; usavršavao se u Parizu, Freiburgu i Münchenu.
Milko Kelemen (Podravska Slatina, 30. III. 1924. – Stuttgart, 8. III. 2018.), skladatelj čiji se opus danas unekoliko može držati paradigmom za modernitet hrvatske glazbe druge polovice 20. stoljeća, bio je doajen hrvatskoga glazbenog stvaralaštva, nosilac brojnih priznanja i nagrada, jednako u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj koja je od ranih sedamdesetih 20. stoljeća bila njegova druga domovina. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Virovitici, a studij kompozicije 1951. kod S. Šuleka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu; usavršavao se u Parizu, Freiburgu i Münchenu. Od 1953. asistent je i docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 1968. do 1970. Composer in Residence u Berlinu. Od 1969. do 1972. predavao je na Konzervatoriju Robert Schumann u Düsseldorfu, od 1973. profesor je kompozicije na Visokoj glazbenoj školi u Stuttgartu. Utemeljitelj je i prvi predsjednik Muzičkog biennalea Zagreb, međunarodnog festivala suvremene glazbe (1961.) te od 1981. do smrti počasni predsjednik. Kao dirigent je gostovao, a kao gost profesor predavao u brojnim zemljama svijeta. 1988. izabran je za dopisnog člana JAZU-a, a 1995. u Slatini su utemeljeni Dani Milka Kelemena kao svakogodišnja manifestacija. Među Kelemenove brojne nagrade upisane su i tri Nagrade grada Zagreba (1955., 1957., 1960.), Beethovenova nagrada grada Bonna (1961.), Nagrada Bernhard Sprengel Hannover (1969.), Grosses Bundesverdienstkreuz za kulturu SR Njemačke (1973.), Odličje Chevalier des arts et des lettres Republike Francuske (1980.) te Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (1984.). Energiju u glazbi valja razumijevati kao primijenjen a ne čist pojam, koji se javlja u mnogostrukim oblicima, ovisno o različitim pretpostavkama različitih vrsta glazbenog izražaja. Zakon održanja energije imanentan je glazbi., zapisuje Kelemen u svojoj knjizi Svjetovi zvuka. Doista, naučeni na inspirativno ozvučavanje zakona energije u glazbi u opusu ovoga autora, ponekad poistovjećujemo ludički karakter pojedinih aspekata negova rukopisa s energijom. Stoga dio Kelemenova stvaralaštva koji očituje rigidnost zapisa uvijek pomalo zbunjuje smirenom ozbiljnošću zapisa te krajnje kontroliranoj, gotovo potisnutoj energiji u svakoj njegovoj skladbi. Erika Krpan, muzikologinja i članica HDS-a