DVORAC MARUŠEVEC – od renesansnoga Wasserburga do historističkoga dvorca

Maruševec je dio jugozapadnog prstena dvoraca oko Varaždina, među kojima je i dvorac s arboretumom Opeka. Maruševec se prvi put spominje 1547. godine kao zidani dvor, tada u posjedu obitelji Vragović. Prije toga povijesni izvori ukazuju na drvenu utvrdu tipa „wasserburg”, zaštićenu vodenim opkopom. Baltazar Vragović je 1618. godine obnovio i dogradio dvorac, o čemu svjedoči natpis i grb na starom dijelu dvorca. Današnji izgled dvorac je dobio 1877. godine kada ga je grof Schlippenbach obnovio u duhu tadašnjega romantizma i historicizma te potpuno promijenio dotadašnji izgled dvorca izvana i u unutrašnjosti. Prigrađena je tada trokatna kula s neogotičkim i historicističkim arhitektonskim obilježjima. Zadnji manji radovi na dvorcu završeni su 1901. godine, u doba obitelji Pongratz. Nakon toga nisu rađeni značajni zahvati na dvorcu. Dvorac je smješten u slikovitom krajoliku, koji do danas nije doživio veće promjene. Krajem 19. stoljeća podiže se pejsažno-romantičarski perivoj koji je dijelom do danas sačuvan. U nepunih 500 godina Maruševec je izmijenio nekoliko vlasnika: Vragovići od 16. do 18. stoljeća; Črnkovački, Pasztory i Kanotaj u 18. stoljeću; Patačići na prijelomu 18. i 19. stoljeća te obitelji Simbschen, Schlippenbach i Erdödy u 19. stoljeću do 1883. godine kada Maruševec dolazi u posjed obitelji Pongratz-Lippit. U njihovu posjedu dvorac je bio do 1945. kada su bili izvlašteni, a 2003. Republika Hrvatska dvorac bez šuma i poljodjelskoga zemljišta vratila je dr. Oscaru pl. Pongratzu-Lippitu, koji je u Maruševec dolazio kao dijete. U drugoj polovici 20. stoljeća dvorac se koristio kao dječji dom i sjedište općine, a Kršćanska adventistička crkva ga je koristila za potrebe srednje vjerske škole i adventističkog teološkog fakulteta od 1969. do 2000. godine. Do povrata nekadašnjem vlasniku o dvorcu je skrbila općina i Udruga prijatelja dvorca Maruševca. Znatno oštećen i osiromašen dvorac čeka obnovu, suvremenu namjenu i novi život. Akademik Mladen Obad Šćitaroci Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci