DVORCI HRVATSKE 2015. - Dvorac Marković/Kulmer - Cernik

Dvorac Marković/Kulmer – Cernik

Cernik je jedan od rijetkih dvoraca u Hrvatskoj koji je uspio sačuvati opstojnost od srednjega vijeka, od godine 1372., kada se cernički kaštel prvi put spominje u pisanim svjedočanstvima. Na mjestu današnjega dvorca stajao je srednjovjekovni plemićki utvrđeni grad (utvrda) tipa Wasserburg, četvrtastoga tlorisnoga oblika, sličnog današnjemu dvorcu. Često se spominje tijekom 14. i 15. stoljeća. Porušeni Wasserburg djelomično je obnovio u prvoj polovini 18. stoljeća Maksimilijan barun Petraš/Petrasch. Kada ga je 1756. godine naslijedio Stjepan pl. Marković/Markovich, izvedena je barokna obnova i pritom je utvrda poprimila obilježja dvorca. Usprkos preinakama, dvorac je sačuvao kasnosrednjovjekovno-renesansni izgled: četverokutni tlocrt zgrade s unutrašnjim dvorištem i okruglim kulama na uglovima, tzv. četverokrilni dvorac. Manji građevni zahvati na dvorcu izvedeni su u 20. stoljeću, ali oni nisu narušili njegov izvorni izgled. Tijekom duge povijesti ovoga zdanja izmijenili su se mnogi vlasnici. U srednjovjekovno doba najdulje je plemićki grad pripadao obitelji Deževački (Dessewffy), koja je nosila predikat cerničkih plemića i posjedovala Cernik do dolaska Turaka 1536. godine. Prvi vlasnik cerničke gospoštije (vlastelinstva) nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti bio je pukovnik u Brodu, Maksimilijan barun Petraš. Posjed je dobio 1707. godine od kralja Leopolda I. Habsburga za zasluge u borbama za oslobođenje od Turaka. Od Petraša Cernik kupuje 1753. godine Marko pl. Marković, čiji potomci žive u dvorcu do 1848. godine. Od tada do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine često su se mijenjali vlasnici. Godine 1918. dvorac je kupio Aleksandar grof Kulmer (1890. – 1965.), koji ga je posjedovao do 1946. godine, kada je dvorac nacionaliziran. Početkom 21. stoljeća dvorac je vraćen Aleksandrovoj unuci Barbari Kulmer. Godine 1768. Cernik je imao čast ugostiti kralja Josipa II. Habsburga, sina kraljice Marije Terezije, na proputovanju iz Stare Gradiške u Požegu. Akademik Mladen Obad Šćitaroci Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci www.scitaroci.hr