DVORCI HRVATSKE - dvorac Batthyany u Ludbregu

BATTHYANY, LUDBREG – dvorac grofova Batthyany Graditeljska povijest Ludbrega seže u rimsko doba o čemu svjedoči arheološko nalazište u blizini dvorca koji je sagrađen u doba kasnog baroka uklapajući srednjovjekovni burg i renesansni kaštel. Prvi put dvorac se spominje 1320. pod nazivom castrum. Sredinom 16. stoljeća, u doba obitelji Thuroczy, gradi se vanjsko predziđe, kule i jarak za vodu čime zdanje poprima obilježja Wasserburga. Grof Ludovik Batthyany zaslužan je za podizanje barokno-klasicističkog dvorca čija je gradnja počela 1745. i trajala do početka 19. stoljeća. Radove je vodio Joseph Hueber, tada poznati graditelj iz Graza. Tlocrtna veličina dvorca je 32x33 m s unutrašnjim dvorištem. Ima četiri etaže pri čemu je četvrta izvorno bila uklopljena u mansardni krov koji je u 19. stoljeću izmijenjen, pa je dvorac poprimio današnji izgled. Dvorac je dio barokno-klasicističke urbanističke cjeline sjeverno od srednjovjekovnog naselja. Južno od dvorca sagrađene su dvije velike dvokatne zgrade, a sjeverno brojne gospodarske građevine, sve kompozicijski postavljeno oko središnje osi u smjeru sjever - jug. Zbog preinaka dvorca u 20. stoljeću nisu sačuvani povijesni interijeri. U prizemlju zapadne zgrade južno od dvorca sačuvani su izvorni zidni i stropni oslici u dvorani Sallaterain. Oslikani svodovi i zidovi u dvorskoj kapeli Svetoga Križa iz 1753. restaurirani su 1950-ih godina. Njihov je autor Michael Peck iz Kaniže. Danas je u kapeli Svetoga Križa zbirka sakralne umjetnosti i arhivska građa među kojom je Bula pape Leona X. iz 1513. kojom potvrđuje Čudo pretvorbe Krvi Kristove iz 1411. koje se prema legendi dogodilo u kapeli u gotičkoj kuli dvorca. Dvorac i posjed bili su u vlasništvu mađarskih grofova Batthyany 228 godina, od 1695. do 1923. godine. Kraljica Marija Terezija je 1742. potvrdila ludbreški posjed kao neotuđivo dobro obitelji Batthyany. Veći dio 20. stoljeća dvorac nije imao kvalitetnu namjenu sve do 1992. kada je uspostavljen Restauratorski centar kao međunarodna restauratorska radionica za obnovu umjetnina. akademik Mladen Obad Šćitaroci prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci