DVORCI HRVATSKE - PEJAČEVIĆ

Virovitica – dvorac grofova Pejačević i knezova Schaumburg-Lippe


Razvivši se na važnoj rimskoj prometnici Via Magna, koja je povezivala Poetovio (Ptuj) na zapadu i Mursu (Osijek) na istoku, Virovitica se spominje među prvim naseljima u sjevernoj Hrvatskoj. Godine 1234. dobila je povlastice kraljevskog trgovišta u kojem se kovao novac za Hrvatsku i Slavoniju. Budući da je Virovitica bila kraljevski posjed, u njoj se od 13. stoljeća nalazio dvorac ugarsko-hrvatskih kraljeva. Novi kraljevski dvorac utvrda, približno kvadratnog tlocrta (90 m x 100 m) i s četiri ugaone kule, spominje se u darovnici ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina 1474. godine. Tijekom turske vladavine (1552. – 1684.) Virovitica poprima obilježja islamskoga grada da bi oslobađanjem od Turaka sve tursko bilo porušeno. Tada se obnavlja stari kraljevski dvorac, koji je krajem 18. stoljeća srušen i na njegovu mjestu je između 1800. i 1804. godine podignut novi barokno-klasicistički dvorac.
Dvorac sa svojim perivojem i djelomice sačuvanim grabištem glavno je urbanističko obilježje grada. Današnji dvorac sagradila je obitelj Pejačević na sjevernim bedemima staroga kraljevskog dvorca. U dvorcu se živjelo do Prvoga svjetskog rata, a 1931. godine dvorac kupuje grad i u njega smješta gradsku upravu. Temeljita obnova dvorca izvedena je 1971. godine za potrebe gradskog muzeja i knjižnice, koji se i danas nalaze u dvorcu.
Dvije su obitelji ostavile osobit trag u povijesti vlastelinstva i dvorca – grofovi Pejačević i knezovi Schaumburg-Lippe. Pejačevići dolaze 1750. godine u posjed Virovitice, a kraljica Marija Terezija dodijelila im je 1772. grofovsku titulu s predikatom „virovitički“. Godine 1841. dvorac i posjed od Pejačevića kupuju njemački knezovi Schaumburg-Lippe.

Prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci, dipl.ing.arh.
Prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, dipl.ing.arh.