DVORCI HRVATSKE - Stari grad, Varaždinu

STARI GRAD, VARAŽDIN – srednjovjekovno-renesansna utvrda i dvorac Erdödy Uz sjecište triju rimskih cesta, u 11./12. stoljeću sagrađena je županska utvrda (castrum comitis) iz koje se razvio današnji Stari grad. Ime „Varaždin“ spominje se prvi put 1181. godine. Kao podgrađe Staroga grada razvilo se naselje koje je 1209. dobilo povlasticu slobodnoga kraljevskoga grada, prvi kraljevski grad u tadašnjoj Hrvatskoj, 33 godine prije Zagreba. Od tada Varaždin živi vlasnički i pravno kao dvojni grad – feudalna/plemićka utvrda tipa Wasserburg – današnji Stari grad – i građanski grad koji je od 1756. do 1776. bio glavni grad Hrvatske. U devet stoljeća dugoj povijesti Staroga grada prepoznaju se graditeljski slojevi od srednjovjekovnog doba do zadnje temeljite obnove iz 1989. godine. U dugoj povijesti gradnje, prilagođavajući se vojnim zadaćama i potrebama svakodnevnog života, Stari grad prepoznaje se kao skladna i nacionalno vrijedna gotičko-renesansno-barokna graditeljska cjelina. Najveći graditeljski zahvati učinjeni su u 16. i 18. stoljeću – najprije se zbog opasnosti od Turaka srednjovjekovni plemićki grad (Wasserburg) pretvara u renesansnu utvrdu, a zatim slijedi barokna preobrazba utvrde u dvorac za stanovanje. Na poziv vlasnika Ivana Ungnada renesansne graditeljske zahvate vodio je od 1544. do 1575. talijanski graditelj Domenico dell'Allio, glavni graditelj utvrda na granici prema Osmanlijskom Carstvu. Podignute su tada okrugle kule i izvedeni visoki zemljani nasipi okruženi opkopima s vodom, većim dijelom sačuvani do danas. Prestankom opasnosti od Turaka Stari grad se obnavlja 1705. o čemu svjedoči natpis na pročelju, a zatim 1776. kada počinje temeljita barokna preobrazba Varaždina nakon velikog požara. Za gradnju, graditeljske preobrazbe i očuvanje Staroga grada zaslužni su Ivan Ungnad, zapovjednik graničnog područja prema Osmanlijskom Carstvu, i grofovi Erdödy. Unuka Ivana Ungnada udala se 1584. za Tomu II. Erdödyja, hrvatskog bana i zapovjednika hrvatske vojske u obrani Siska 1593. donijevši u miraz Stari grad. Grofovi Erdödy posjedovali su ga 340 godina, do 1925. kada je povodom tisuću godina Hrvatskoga kraljevstva u Starom gradu otvoren Gradski muzej „Varaždin“. Godine 2025. obilježava se 100 godina muzeja u Starom gradu, 450 godina od gradnje renesansne utvrde, 250 godina od završetka barokne preobrazbe Staroga grada i 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.