English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

EUROPA – STARE POŠTANSKE RUTE

     

Šifra: 335708 Artikl je dostupan

Cijena: 8,60 kn


Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
EUROPA – STARE POŠTANSKE RUTE

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

 
Broj: 1291
Vrijednost: 8,60 kn
Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba
Fotografija: Tomislav Vrsaljko
Veličina: 35,50 x 48,28 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 8.5.2020.
Naklada: 200.000 po motivu


Pouzdana i pravodobno prenesena vijest oduvijek je bila važan čimbenik u pokretanju i razvitku svih važnih procesa unutar ljudskog društva. Preduvjet svakog organiziranog prijenosa vijesti postojanje je dobrih i prohodnih prometnica, stoga je povijest starih poštanskih ruta u Hrvatskoj velikim dijelom i povijest starih hrvatskih cesta.


Pročitaj više


Stare poštanske rute – Majstorska cesta Pouzdana i pravodobno prenesena vijest oduvijek je bila važan čimbenik u pokretanju i razvitku svih važnih procesa unutar ljudskog društva. Preduvjet svakog organiziranog prijenosa vijesti postojanje je dobrih i prohodnih prometnica, stoga je povijest starih poštanskih ruta u Hrvatskoj velikim dijelom i povijest starih hrvatskih cesta. Za vrijeme velikog i moćnog Rimskog Carstva, glasovitog po sustavu dobro organiziranih i uređenih cesta, i prostor današnje Hrvatske dobiva svoje prve kvalitetne prometnice. Cestama koje su prolazile dolinom Drave i Save u tadašnjoj rimskoj provinciji Panoniji, kao i onima uz jadransku obalu u provinciji Dalmaciji prometovala je glasnička organizacija cursus publicus. Rimske ceste duboko su se usjekle u krajolik ovog područja i korištene su stoljećima nakon propasti Rimskog Carstva za promet roba, ljudi, ali i vijesti. Još od najstarijih vremena najveći izazov u prometnom smislu bio je povezivanje hrvatskoga kontinentalnog i primorskog područja prelaskom preko planinskog masiva Velebita. Od 16. stoljeća prometne veze u tom dijelu Hrvatske bile su opterećene stalnim turskim osvajanjima i prodorima. Protjerivanjem Osmanlija na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće u Monarhiji nastupa razdoblje razvitka trgovine i prometa te prometnog povezivanja panonskog područja sa sjevernim Jadranom, djelomice u vidu plovnog puta Savom i Kupom do Siska i Karlovca te dalje kao karavanski promet prema Bakru, Rijeci i Senju. Unutar jednog stoljeća preko glavnih velebitskih prijevoja sagrađen je niz vrlo važnih planinskih cesta. Karolinska cesta, koja je 1728. povezala Karlovac s Rijekom, omogućila je znatno povećanje prijevoza robe, ali i rast poštanskog prometa zbog čega se nerijetko spominje i kao „Poštanska cesta“. Godine 1779. Jozefinska cesta spojila je Karlovac i Senj, a jedna od najmodernijih planinskih prometnica u tadašnjoj Europi bila je Lujzinska cesta između Karlovca i Rijeke dovršena 1811. godine. Makadamske ceste projektirane su tako da se na svakom njezinu dijelu mogu mimoići dvoja kola ili poštanske diližanse. Uzduž cesta u pravilnim razmacima od jedne austrijske poštanske milje (7,5 km) postavljani su kameni miljokazi čije ostatke nalazimo i danas. Primjer iznimne vještine građenja jest Majstorska cesta preko Velebita, koja je povezala Zadar i Liku trasom Obrovac – Podprag – Mali Alan – Sveti Rok. Građena je od 1825. do 1832. i smatra se prvom suvremenom prometnicom koja je povezala kontinentalnu Hrvatsku i Dalmaciju. Gradio ju je je poznati graditelj hrvatskih cesta onog vremena, graničarski časnik Josip Kajetan Knežić. Upravo zbog velike kvalitete projektiranja i građenja prozvana je „Majstorskom cestom“. Krajem 1833. uspostavljen je jednom tjedno promet poštanskim kočijama (diližansama) na relaciji Beč – Zadar. Majstorska cesta je 2007. stavljena na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske i jedna je od rijetkih starih hrvatskih cesta koja je sačuvala svoj izvoran oblik. Litografija u boji prikazuje motiv s Majstorske ceste: kapelu sv. Frane u mjestu Podpragu, a ispred nje poštansku kočiju s postiljonom koji puše u poštanski rog. Litografija je djelo nepoznatog umjetnika, otisnuta je u tiskari Antonelli, a danas se čuva u Državnom arhivu u Zadru. Kapela je sagrađena u čast tadašnjeg cara Franje Josipa i posvećena svetom Franji Asiškom. Projektirao ju je u klasicističkom stilu talijanski arhitekt Valentino Presani. U kapeli je 2001. postavljena spomen-ploča hrvatskim braniteljima koji su poginuli braneći položaje na Velebitu tijekom Domovinskog rata. Vesna Lipovac HT Muzej, Zagreb

Naziv: EUROPA – STARE POŠTANSKE RUTE
Vrsta: P
Opis: Motiv: litografija u boji na papiru „Kapela sv. Frane na Velebitu“, polovica 19. st.; otisnuto u tiskari Antonelli (Državni arhiv u Zadru, HR-DAZD-552, Grafička zbirka, III/3); litografiju je Hrvatskoj pošti ustupio Državni arhiv u Zadru Marke su izdane u sutisku u arku od 12 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Datum: 8.5.2020.

Ostale marke u ovoj seriji:

 
Poštovani, prijavite se u sustav kako biste mogli ocijeniti i komentirati proizvod.