HRVATSKA FAUNA 2007. - RAKOVI - JASTOG

Jastog (Palinurus elephas Fabricius) Jastozi pripadaju porodici Palinuridae ili jastozi (iz skupine Palinura – dugorepaca ili jastoga). Rasprostranjeni su od Norveške na sjeveru, uz zapadnu obalu Irske, zapadnu i južnu obalu Britanskih otoka (na sjever do otočja Orkney i Shetland), na jug do Azorskih otoka, u zapadnom Sredozemlju te Jadranskom moru i Egejskom moru. Može ih se naći i na otvorenom stjenovitom morskom dnu u cirkalitoralnoj i infralitoralnoj zoni (ispod zone plime i oseke) na dubinama od 5 do 70 m, no nađeni su i na većim dubinama, čak i do 160 m. Zna se da aktivno migriraju tijekom godine u dublje vode Atlantika pa se opet vraćaju u pliće dijelove priobalja. Zabilježeno je da u dubine kreću krajem godine, a vraćaju se u proljeće, pa se pretpostavlja da je migracija uzrokovana promjenom temperature mora. Kod ženki je migracija povezana i s razvojnim ciklusom jaja – ženke se u proljeće vraćaju u pliće vode prije nego što se jaja počnu izvaljivati. Fekunditet (plodnost) ženki ovisi o njihovoj veličini – veće ženke proizvode više jaja. Zabilježene vrijednosti za proučavane populacije u zapadnom Sredozemlju se kreću od 23 000 do 202 000 jaja. Parenje se odvija od kasnog ljeta do zime, ovisno o geografskom smještaju populacije. Četiri tjedna prije parenja odvija se posebno presvlačenje. Kad je ženka spremna za parenje, proizvodi/šalje posebne zvukove (stridulacija) koji privlače mužjake. Mužjak polaže spermatofore (paketiće spermija) ispod spolnog otvora na ženku. Desetak dana poslije ženka izbaci jaja, «kliještima» petog para nogu hodalica «podere» ovoj spermatofora i tako omogući oplodnju. Inkubacija jaja atlantskih populacija iznosi 9 mjeseci, dok u sredozemnih ona iznosi samo pet mjeseci, i to zahvaljujući višim temperaturama vode. Iz jaja izlaze ličinke koje žive oko 5 do 6 mjeseci u planktonu. Ličinke prolaze metamorfozu (preobrazbu) tijekom koje se presvlače, rastu i mijenjaju te polako razvijaju u odrasle jastoge. Tijelo odraslih jastoga prekriveno je debelim oklopom. Odrasle jedinke su ukupno dugačke između 40 i 50 cm (maksimalno do 60 cm) i teške 6 do 8 kg. Mužjaci su obično veći od ženki. Ne rastu kontinuirano, nego kroz presvlačenja, što znači da odbace čvrsti oklop pa dok im je tijelo mekano narastu u dužinu, a onda im oklop opet očvrsne. Prirast u dužinu po presvlačenju iznosi od 2 do 14 % duljine jastoga. U starijih jastoga, koji su se približili svojoj maksimalnoj dužini, prirast po presvlačenju se smanjuje. Prirast varira i s obzirom na klimu, tj. temperaturu vode, pa jedinke brže rastu u toplijim vodama. Jastozi nalikuju hlapovima (Homarus gammarus), ali za razliku od njih nemaju kliješta, a stražnja ticala su im vrlo dugačka, duža od tijela. Oklop im je obično s leđne strane narančaste boje, s tamnijim dugim i čvrstim trnovima usmjerenim prema naprijed, dok im je trbušna stana svijetle (bijele) boje, ali zabilježeni su i crveno-ljubičasti i smeđi primjerci. Hodaju po morskom dnu, ali mogu i plivati. Svejedi su, iako se njihova prehrana uglavnom temelji na bodljikašima, mekušcima (puževima i školjkašima), ličinkama kozica, kolutićavcima, mahovnjacima i algama. Socijalne (društvene) su životinje (sakupljaju se u skupine), ali njihovi međusobni socijalni kontakti nisu dobro proučeni. Na njih se mogu pričvrstiti i živjeti neki mnogočetinaši (cjevaši), školjkaši, mahovnjaci i rakovi lupari. Brojnost populacija jastoga se znatno smanjuje što se vidi u smanjenom ulovu i prosječno manjoj duljini ulovljenih jastoga. Razlozi tomu su mnogobrojni: od prekomjernog izlova do promjene ekoloških uvjeta na njihovim staništima.