HRVATSKA FAUNA – SLATKOVODNE RIBE, Potočna pastrva

Potočna pastrva Salmo trutta (Linnaeus, 1758.) živi u rijekama i potocima dunavskog i jadranskog slijeva te kao jezerska forma u jezerima. Smatra se da je jezerska pastrva forma koja je nastala pod utjecajem posebnog tipa staništa i da je riječ o jednoj vrsti. Tijelo je izduženo i vretenasto te pokriveno sitnim okruglastim ljuskama. Usta su velika, a zubi dobro razvijeni. Po leđima ima crne mrlje s bijelim rubovima, a na bokovima crvene, obrubljene bijelim ili svjetloplavim rubovima. Obojenost tijela je promjenjiva i ovisi o uvjetima okoline. Najčešće naseljava brze, hladne i plitke tekućice planinskih vodotoka temperature od 2 do 16 °C. Uglavnom naraste do 50 centimetara, a rijetko do 70 cm, dok jezerska forma naraste do fascinantnih 140 centimetara i mase iznad 20 kilograma. Maksimalna zabilježena dob je 38 godina. Hrani se različitim životinjama: vodenim beskralješnjacima i sitnom ribom, insektima koji padaju na vodu, punoglavcima i žabama, a veći primjerci napast će i manje glodavce (primjerice miša koji pliva potokom). Mrijesti se migrirajući uzvodno od listopada do siječnja na način da ženka odabire pogodno stanište za mrijest te pomoću repa načini udubljenje u kamenitom i šljunkovitom dnu u koje polaže jajašca kako bi ih oplođena prekrila sitnim šljunkom. Pregrađivanje vodotoka predstavlja glavnu prijetnju potočnoj pastrvi, jer brane rijeku dijele na segmente mijenjajući vodni režim i onemogućujući migraciju prema izvorišnim dijelovima. Onečišćenje vodotoka i pojačana eutrofikacija također nepovoljno utječu na pastrve koje žive u bistrim i hladnim vodama bogatim kisikom te izravno ugrožavaju opstanak jedinki gušenjem ili fiziološkom toksičnošću i neizravno razgradnjom hranidbene mreže o kojoj ovise. Klimatske promjene mogu dovesti do hidroloških promjena koje utječu na toplinske režime u rijekama, što je ekološki stresor za toplinski osjetljivu potočnu pastrvu. Znatan opseg razdoblja visokih temperatura je najkritičniji jer može iscrpiti pohranjenu energiju, kao i kapacitet vezan uz rast, reprodukciju i preživljavanje. Dodatno, problem stvara sječa šuma uz rubne dijelove potoka i rijeka čime se – osobito za ljetnih mjeseci – mijenjaju mikroklimatski uvjeti. Po svojoj rasprostranjenosti i ljepoti te kvalitetnom mesu čvrste konzistencije s niskim sadržajem masti, potočna pastrva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta za sportski ribolov, dok se zaštita može bazirati na nekoliko rješenja: učinkovit odgovor na klimatske promjene vezan uz uklanjanje nefunkcionalnih brana i prepreka koje smanjuju brzinu riječnog toka i koncentraciju otopljenog kisika u vodi, kao i zabrana sječe šuma koje služe kao prirodni suncobrani uz rijeke i potoke te ograničenje ribolova uz osnivanje rezervata. dr. sc. Goran Jakšić, znanstveni suradnik Javna ustanova Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac