HRVATSKA FAUNA – SLATKOVODNE RIBE, Som

Som Silurus glanis (Linnaeus, 1758.) obitava u dunavskom, ali i jadranskom slijevu gdje je unesen, preferirajući mirna mjesta s manjom brzinom vodenog toka, a da pritom ne zahtijeva puno otopljenog kisika u vodi. Danju uglavnom miruje u dubinama ili skloništima od vodenog bilja i granja te ispod žilja uz strme obale, dok je noću aktivan. Oči su mu izrazito male što govori u prilog njegovoj noćnoj aktivnosti, iako se kreće i danju kad se podiže i zamuti voda. Poznato je da će som krenuti u potragu za hranom ljeti za vrijeme žestokih oluja, pljuskova i grmljavina, pri čemu se kreće i po najjačim vodenim strujama, a poći će i na plića mjesta. Koža mu je debela i bez ljusaka, a glava široka, kao i usta čija donja čeljust prelazi preko gornje. Na čeljustima i nepčanoj kosti nalaze se zubi. Ima jako dobro razvijene osjetne stanice na usnama i brkovima i vrlo je osjetljiv na zvuk. Na gornjoj čeljusti ima jedan, a na donjoj dva para brkova. Leđna peraja izrazito je mala, a podrepna izrazito dugačka i gotovo dodiruje repnu. Boja tijela je maslinastozelena, leđa su tamna, bokovi mramorni, a trbuh bijel ili svjetlosiv. Pripada našim najvećim slatkovodnim ribama, tako da je zabilježeno da može narasti do 5 metara i više od 300 kilograma te živjeti do 80 godina (u Dnjepru je ulovljen som mase 306 kilograma, a prema pisanim podatcima u Dunavu su lovljeni somovi do 340 kilograma, dok u našim prirodnim uvjetima naraste do 3 metra i više od 100 kilograma). Manji primjerci hrane se zooplanktonom i vodenim beskralješnjacima koji žive na dnu, a veći primjerci love ribe, žabe, patke i manje sisavce. Mrijesti se u drugoj polovici svibnja i u lipnju na temperaturi vode do 20 °C, a u to vrijeme je izrazito agresivan. Ženka odlaže jako ljepljivu ikru na vodeno bilje. Pokretima repa iznad ikre obogaćuje vodu kisikom i čisti je od sedimenta, a za vrijeme inkubacije čuva ikru od grabežljivaca. Lokalno gledano, regulacija rijeka uništava njegova plitka mjesta za mrijest. Izvrsnog je mesa s malo kostiju te kao takav interesantan sportskim ribolovcima, kao i u gospodarskom smislu. Zanimljivo je da somovi i šarani za razliku od pastrva imaju takozvani Weberov aparat, to jest niz preobraženih prednjih kralješaka koji povezuju unutarnje uho s ribljim mjehurom, a čime su omogućeni bolji sluh (jer riblji mjehur djeluje kao zvučni rezonator) i hidrostatička kontrola s pomoću regulacije količine plina u ribljem mjehuru. Isto tako, interesantan je sustav senzornih kanala glave soma koji omogućuje praćenje hidrodinamičkih i kemijskih tragova koje ostavlja plivajući plijen, starih do 10 sekundi i na udaljenosti do 55 puta duljine plijena. dr. sc. Goran Jakšić, znanstveni suradnik Javna ustanova Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac