HRVATSKA FLORA 2012. - PROLJETNICE - ŠAFRAN

Proljetni šafran je zeljasta trajnica visine 10-15 cm s podzemnim gomoljem. Listovi su prizemni, usko linealni i uvijenih rubova, sa svjetlijom prugom (žila) u sredini. U doba cvatnje još nisu potpuno razvijeni. Ljubičasti ili bijeli cvjetovi pojavljuju se pojedinačno ili po dva zajedno. Ocvijeće se sastoji od šest jednakih listova („latice“) donjim dijelovima sraslih u cijev. Tanki, končasti tučak nadvisuje šest žutih prašnika i obično strši narančastom njuškom iznad cijelog cvijeta. Obični šafran jedan je od prvih vjesnika proljeća, koji se ponekad probija i kroz snježni pokrov, pa otud i znanstveni naziv vrste (lat. ver, proljeće). Sjemenke se razvijaju u malenom tobolcu pri samom tlu. Nastanjuje svijetle šume i šikare, travnjake i voćnjake, od nizina pa sve do planinskih područja zemalja oko Sredozemlja u širem smislu. Pogoduju mu svježa i hranjiva tla. Slijedom europskih propisa obični šafran je zakonom zaštićen i u Hrvatskoj, iako je u mnogim područjima još vrlo čest i pojavljuje se u velikom broju jedinki. Suvremena istraživanja pokazala su da je obični šafran skup više lokalno ograničenih svojti različitih taksonomskih kategorija. Proljetni šafran je zakonom zaštićena zavičajna divlja svojta. Znanstveni naziv roda dolazi od grč. krokos, konac, što se odnosi na končasti tučak. Već je stoljećima „šafran“ (prema staroperzijskom za’faran, žuta boja šafrana) sinonim za cijenjeni i skupi začin koji se dobiva od narančastih njuški tučaka jedne druge vrste šafrana (Crocus sativus), koji cvjeta ujesen. Ta je vrsta šafrana posve nepoznata u prirodi i danas se uzgaja u mnogim zemljama. Čisti šafran nekad se plaćao zlatom, a i danas je najskuplji začin u svijetu: njegova se cijena kreće do 15 eura po gramu.