Šifra: 327853 Artikl je dostupan
Cijena: 0,41 €
Broj: | 1040 |
---|---|
Vrijednost: | 3,10 kn |
Dizajn: | Klara Mikulić, dizajnerica iz Zagreba |
Veličina: | 35,50 x 29,82 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | Zrinski d.d., Čakovec |
Datum izdanja: | 21.3.2016. |
Naklada: | 170.000 po motivu, od toga 20.000 u karnetima |
Ljekovita ili uskolisna lavanda vrlo je aromatičan i razgranjen vazdazeleni grm. Budući da uspješno preživljava niske temperature, često se uzgaja i u kontinentalnim (čak i planinskim!) predjelima – kao uresnica, ali i ljekovita, medonosna i industrijska biljka.
Lavanda Lavandula angustifolia Mill., porodica usnatica (Lamiaceae) engl. true lavender njem. echte Lavendel franc. lavande officinale tal. lavanda officinale Ljekovita ili uskolisna lavanda vrlo je aromatičan i razgranjen vazdazeleni grm visine do 1,5 m. Plavičastozelenkasti listovi dugi oko 3 cm oblikom su linearno lancetasti. Dvousnati cvjetovi neobične su plavkastoljubičaste boje, po kojoj i nazivamo tu nijansu („lavanda“), dugi oko 1 cm i okruženi pricvjetnim listićima. Skupljeni su u zbijene, valjkaste cvatove duge i po 10 cm na vrhovima dugačkih stapki. Lavanda cvate od lipnja do kolovoza. Preferira osunčana staništa, no ne i suha tla. Poput ružmarina, i lavandi je domovina Iberski poluotok (vjerojatno planine sjeverne Španjolske), gdje, začudo, ne raste uz more. Kao ljekovita biljka u davna je vremena raširena čitavim Sredozemljem: ponegdje je već posve udomaćena, a drugdje se uzgaja. U Hrvatskoj se uglavnom smatra uzgojnom kulturom, makar se najčešće radi o lavandinu, križancu uskolisne i širokolisne lavande uobičajenom i u poznatim hvarskim nasadima. U priobalju se lavanda može naći i samonikla, u makiji, bušicima i na kamenjarskim pašnjacima. Budući da uspješno preživljava niske temperature, često se uzgaja i u kontinentalnim (čak i planinskim!) predjelima – kao uresnica, ali i ljekovita, medonosna i industrijska biljka. Postupkom destilacije iz cvjetova se dobiva cijenjeno lavandino ulje, koje ima široku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Još od antike dodavalo se uljima za masažu, sapunima i kupkama – otuda i znanstveni naziv roda (lat. lavare, prati se). Aromaterapija preporučuje lavandino ulje kao blago umirujuće sredstvo. Ovisno o kultivaru, razlikuje se i jačina i ugodnost mirisa lavande: neki su jači jer sadrže više kamfora, pa se koriste, npr. u vrećicama protiv moljaca, dok su drugi blaži i „slađi“, pogodni za primjenu na koži. Lavanda se malo koristi u kulinarstvu: mladi listovi i izbojci, slično onima ružmarina, u malim se količinama dodaju kao začin salatama i mesnim jelima. Posljednjih su godina moderne slastice s dodatkom lavande, prije svega čokolade i pjenušavi napitci. Sanja Kovačić