HRVATSKA FLORA 2016. - SMILJE

Smilje Helichrysum italicum (Roth) G. Don., porodica glavočika (Asteraceae) engl. curry plant njem. italienische Strohblume franc. l'immortelle d'Italie tal. l'elicriso italiano Smilje je aromatičan, pri bazi drvenast polugrm visine oko pola metra. Mlade grančice prekrivene su dlačicama, a linearni listovi često su bijelopustenasti. Zlatnožute cvjetne glavice (latinski naziv roda potječe od grčkih riječi helios, sunce, i chryson, zlatan) promjera su oko 3 mm, građene od sitnih cjevastih cvjetova i okružene pricvjetnim listovima. Više glavica skupljeno je na vrhovima grančica u štitaste cvatove promjera do 10 cm. Smilje cvate od travnja do srpnja na osunčanim, otvorenim površinama, većinom na kamenjarskim travnjacima i u bušicima. Prava je sredozemna biljka rasprostranjena čitavom južnom Europom, sjeverozapadnom Afrikom i Malom Azijom. Poznato je više podvrsta smilja koje se međusobno razlikuju visinom rasta i veličinom listova. Iako oduvijek cijenjeno kao ljekovito, smilje je tek posljednjih godina postalo iznimno popularno diljem svijeta te su njegova prirodna staništa i u Hrvatskoj često izložena nesmiljenom uništavanju. Od cvjetnih glavica destilacijom se dobiva svijetlo ulje ugodna mirisa i široke primjene u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Sadrži čitavo mnoštvo gorkih kemijskih spojeva (ftalidi, flavonoidi) povoljnih u liječenju različitih kožnih bolesti, ozljeda i poremećaja: od učinkovitih obloga za opekline i porezotine do „čarobnih“ pripravka koji uklanjaju bore. Rabi se i u alternativnim načinima liječenja, od aromaterapije do homeopatije. Parfemska industrija upotrebljava ulje od smilja kao temeljnu otopinu (fiksativ) kojoj se zatim dodaju različiti drugi mirisi. Proizvođači hrane dodaju ga žvakaćim gumama, slatkišima, sladoledima i pekarskim proizvodima. U malim količinama listovi smilja mogu se dodati različitim mesnim i ribljim jelima mediteranske kuhinje, juhama, varivima i svježim salatama, a cvatovi i čajnim mješavinama. Cvjetne glavice smilja također se dodaju sušenim cvjetnim aranžmanima jer dugo zadržavaju zlatnožutu boju. I različite druge vrste tog velikog roda popularne su kao „slamnato cvijeće“ od kojeg je dobiveno mnoštvo uresnih kultivara različitih boja, a neke se sorte uzgajaju i kao malene živice (biljka dobro podnosi orezivanje). Sanja Kovačić