HRVATSKA FLORA, Azijska platana u Trstenom

Azijska platana (Platanus orientalis L.), iz porodice platana (Platanaceae), listopadno je stablo nepravilne, rijetke krošnje koje u pravilu dosegne visinu od 30 do 40 metara. Kora je glatka, šarena, u nijansama smeđe i sive boje, ljušti se u velikim krpama, a u starosti je siva, pločasta, sitno ispucala. Korijenski sustav je vrlo razgranat i snažan te dosta duboko prodire u dubinu i širinu, osiguravajući stabilnost stablu. Listovi su jednostavni, naizmjenični, tanko kožasti, dugi i široki od 10 do 30 cm, dlanasto razdijeljeni na pet, rjeđe tri ili sedam, oštrih režnjeva koji su pri dnu suženi, duboko i krupno nazubljenih rubova. Listovi u jesen poprimaju smeđu ili zagasito crvenkastu boju. Cvijet je neugledan, jednospolan i smješten u visećim glavičastim cvatovima. Vrijeme cvatnje je u travnju, a cvate usporedno s listanjem. Plodovi su sitni, obrnuto čunjasti, suhi oraščići, s čuperkom smeđih dlaka pri osnovi. Tijekom cijele zime ostaju na izbojcima, a raspadaju se na stablu u vrijeme prvih toplijih proljetnih dana. Azijska platana je jednodomna biljka i biljka svjetla (heliofit), a može doživjeti starost od nekoliko stotina godina. Brzo raste i nerijetko se uzgaja kao ukrasno drvo, zbog hladovine duž cesta i u gradskim perivojima. Najčešća je na području Sredozemlja i Orijenta, a kod nas u Primorju. Platana na trgu u Trstenom zaštićena je kao spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo rješenjem Narodne Republike Hrvatske, Zavod za zaštitu prirode od 24. siječnja 1951. godine (Narodne novine broj 80/19, 15/18, 14/19 i 127/19). Visoka je 12,80 metara, a starost joj se procjenjuje na nešto više od 500 godina. Prema predaji, početkom 15. stoljeća platane je posadio kapetan Florio Jakob Antunov zvani Indian, koji je s jednog od svojih putovanja, zadivljen ljepotom bosporskih platana, u Trsteno donio pet mladica azijske platane te ih posadio uz izvor vode. Do danas su preživjela samo dva gorostasna stabla (platana na trgu i platana u privatnom vrtu), ponajviše zahvaljujući klimi, izvoru vode te skrbi mještana koji su oporučno ostavljali skrb o stablima svojim nasljednicima. Danas su ta dva monumentalna stabla azijske platane znanstvena i kulturna poveznica te simbol Trstenog, ali i nacionalnog prirodnog nasljeđa. Ubrajaju se među najveće platane u Europi i Hrvatskoj. S obzirom na starost, dimenzije debla i habitus, ova dva stabla jedinstveni su primjerci svoje vrste i u europskim razmjerima. Mirela Uzelac Božac, mag. oecol. Asistentica na Institutu za poljoprivredu i turizam, Poreč