HRVATSKA FLORA – RUŽE, bistrica

BISTRICA Sorta bistrica grmolika je ruža uspravnog rasta i zlatnožutih cvjetova ugodna mirisa. Može se koristiti kao ukras u vrtu ili kao rezani cvijet zato što rezani cvjetovi ostaju dugo svježi u vodi. Bistrica pripada ružama čajevkama, poznatim i kao ruže mjesečarke. Čajevke su najveća i najrasprostranjenija skupina ruža omiljena zbog velike raznolikosti boja i nijansi cvjetova te učestalog cvjetanja. Jako su popularne i kao rezano cvijeće jer su im cvjetne stapke snažne, ravne, dugačke i uspravne te uglavnom nose pojedinačan, lijepo oblikovan cvijet. Veličina cvijeta je različita i iznosi od 8 do čak 18 cm u promjeru. Cvjetovi se odlikuju ugodnim mirisom. Visina grma ovisi o sorti i može biti od 40 do 150 cm. Smatra se da je prva hibridna čajevka bila sorta La France koju je sasvim slučajno otkrio vrtlar Pierre Giullot 1867. godine. Ona je objedinila niz poželjnih svojstava: višekratnu cvatnju, elegantne pupoljke koji se otvaraju u krupne cvjetove i dobru otpornost na mraz. Razvoju ove skupine jako je pridonio Englez Henry Bennett, koji se od 1879. sustavno bavio hibridizacijom i selekcijom ruža. Od tada broj novih sorata naglo raste i u današnje vrijeme ima najviše novostvorenih sorata ruža upravo iz skupine čajevki. Autor sorte bistrice je Josip Rogin (1947. – 2020.), pisac, vrtlar i zaljubljenik u ruže. Rogin je ružama posvetio cijeli svoj život, a tijekom desetljeća bavljenja hibridizacijom i uzgojem ruža, po uzoru na poznatoga engleskog uzgajivača ruža Davida Austina, kreirao je našu, hrvatsku kolekciju ruža s više od 20 novih sorata. Neke od njih cvjetaju u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Ruža bistrica dobivena je od sorte Doris Tysterman, čajevke s cvjetovima narančaste boje u kombinaciji sa žutom nijansom. Sorta bistrica dobila je naziv prema svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici gdje je 1994. prvi put promovirana za blagdan Velike Gospe.