HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST 2013. - JOSIP SEISSEL

JOSIP SEISSEL (Krapina, 1904. - Zagreb, 1987.)

Zarana je pokazao zanimanje za umjetnost, posebice za avangardne pojave u likovnoj umjetnosti i kazalištu. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu u kojem s nekolicinom prijatelja okupljenih u skupini Traveleri 1922. izvodi predstavu s dadaističkim elementima u kojoj su korišteni tekstovi avangardnih umjetnika. Zbog skandala koji je izazvala predstava bio je primoran maturirati u Beogradu. Između 1922. i 1925., pod pseudonimom Jo Klek, surađuje s Ljubomirom Micićem i umjetničkim krugom oko časopisa Zenit izrađujući konstruktivističke kolaže, crteže, akvarele i plakate, opremajući knjige te sudjelujući u nizu međunarodnih avangardnih izložaba. Godine 1929. diplomirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu kod prof. Huga Ehrlicha nakon čega sudjeluje u izradi brojnih arhitektonskih i urbanističkih projekata. Autor je Jugoslavenskog paviljona na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. za koji je dobio grand prix za arhitekturu. Sredinom tridesetih godina započinje stvarati nadrealistička djela među kojima se izdvaja ciklus 3C i tričarije, niz radova u akvarelu, tušu i temperi kojima istražuje mogućnosti povezivanja riječi i slike. Time ostvaruje jedno od ključnih nadrealističkih poglavlja u hrvatskoj umjetnosti. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata stvara automatske crteže i nadrealističke radove na temu straha i smrti. Od 1947. profesor je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a od 1962. redoviti član JAZU-a. Njegova opsežna umjetnička i arhitektonska ostavština čuva se u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Godine 1922. nastao je kolaž PAFAMA, prva apstraktna slika u hrvatskome kulturnom prostoru. To je samo jedan u nizu apstraktnih i figurativnih radova nastalih u nekoliko godina koji svjedoče o Seisselovu živom interesu za temeljna načela konstruktivističkog oblikovanja. PAFAMA je kvadratna slika malih dimenzija čijim središtem dominiraju višebojni geometrijski elementi na crnoj podlozi. Autor u ovom radu evidentno i s razumijevanjem slijedi avangardnu kulturu tog doba, posebice ruski konstruktivizam i suprematizam. Naziv ovoga kolaža nastao je od njemačkih riječi za papir, boje i sliku (PApier-FArben-MAlerei). Kratko konstruktivističko razdoblje Josipa Seissela, s glasovitom PAFAMOM kao ključnim djelom, postalo je uzorom i polaznom točkom mnogim hrvatskim umjetnicima, pa je stoga njegova važnost za povijest avangardnih tendencija u hrvatskoj umjetnosti iznimna.

Petar Prelog