English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST, Jozo Kljaković

     

Šifra: 334877 Artikl je dostupan

Cijena: 3,10 kn


Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST, Jozo Kljaković

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

Broj: 1257
Vrijednost: 3,10 kn
Dizajn: Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba
Fotografija: Goran Vranić
Veličina: 44,02 x 48,28 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 25.11.2019.
Naklada: 100.000 po motivu


Slika Povratak ribara (1935.) reprezentativan je primjer Kljakovićeva slikarstva polovicom četvrtog desetljeća. Iako se ovdje može zamijetiti postupno omekšavanje tvrde modelacije, koja je dotad bila temelj Kljakovićeva stila, slikom i dalje dominira interes za volumen i promišljeno komponiranje, što čitavu prizoru daje dojam svojevrsne klasične uzvišenosti.


Pročitaj više


Jozo Kljaković, Ribari (Povratak ribara), 1935. (ulje na platnu, 100 cm x 130 cm), Moderna galerija, Zagreb (inv. br.: MG-846) Formativni put slikara i pedagoga Joze Kljakovića (Solin, 1889. – Zagreb, 1969.) bio je iznimno bogat i raznolik. Najprije je kratko učio kod Vlahe Bukovca u Pragu (1908.), zatim studirao u Rimu te naposljetku kod Ferdinanda Hodlera u Ženevi (1917.). Na pariškoj Académie Ranson učio je 1920. fresko-slikarstvo. Od 1921. do 1943. bio je profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. S Ivanom Meštrovićem bio je utamničen u ustaškom zatvoru krajem 1941. i početkom 1942. da bi 1943. otišao iz domovine te sljedećih dvadeset pet godina živio u Rimu i Buenos Airesu. U Zagrebu je proveo posljednju godinu života. Memorijalna zbirka Joze Kljakovića nalazi se u njegovoj obiteljskoj kući na Rokovu perivoju u Zagrebu. Isprva se priklonio secesijskom izričaju pod utjecajem Hodlera i Meštrovićeva simbolizma ostvarivši važan prinos korpusu hrvatske secesije. Usmjeren na oblikovanje figure, vrijednost crteža i promišljenu uravnoteženu kompoziciju, Kljaković je potom postao najvažniji predstavnik monumentalnoga neoklasicizma kao dijela neorealističkih tendencija u hrvatskom međuratnom slikarstvu. Stvarao je pretežito u velikim formatima, a njegova vještina figurativne monumentalizacije posebno je dolazila do izražaja u brojnim ciklusima fresaka (crkve sv. Marka u Zagrebu, sv. Martina u Vranjicu, sv. Marije u Biskupiji kod Knina i drugdje) te mozaicima na pročelju zgrade Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1944. – 1961.). Slikao je, najčešće u ulju, biblijske kompozicije, arkadijske prizore te scene iz suvremenog života ribara. Bio je vrstan karikaturist i ilustrator, a objavio je roman i knjigu memoarske proze. Slika Povratak ribara (1935.) reprezentativan je primjer Kljakovićeva slikarstva polovicom četvrtog desetljeća. Riječ je o uobičajenom prizoru iz malih primorskih mjesta: ribari se s ulovom vraćaju u lučicu gdje ih dočekuju mještani. Iako se ovdje može zamijetiti postupno omekšavanje tvrde modelacije, koja je dotad bila temelj Kljakovićeva stila, slikom i dalje dominira interes za volumen i promišljeno komponiranje, što čitavu prizoru daje dojam svojevrsne klasične uzvišenosti. „Monumentalizirajući svoju sliku svijeta“ (G. Gamulin) Kljaković je tako i svakodnevici malih mjesta na jadranskoj obali pristupao s osobitom pozornošću, dostojnom velikih slikarskih tema. Petar Prelog viši znanstveni suradnik u Institutu za povijest umjetnosti

Naziv: HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST
Vrsta: P
Opis: Motivi: Hugo Conrad von Hötzendorf, Pejzaž, 1867., ulje na platnu Vjekoslav Karas, Portret djevojčice, 1857., ulje na platnu Jozo Kljaković, Ribari (Povratak ribara), 1935., ulje na platnu Sve su slike iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu. Marke su izdane u arčićima od 6 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Datum: 25.11.2019.

Ostale marke u ovoj seriji: